Evropski lideri odbacili "Jaltu 2.0" za Ukrajinu: Evropsko "NE" Trampu, Putinu i Siju!

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 1

"Format Jalte neće doneti mir", izjavio je nemački kancelar Fridrih Merc na kraju sastanka Koalicije voljnih u Berlinu, samo nekoliko sati nakon što su Tramp, Putin i Si razgovarali u Kini.

Evropski lideri odlučno su odbacili svaki pokušaj ponavljanja Konferencije u Jalti iz 1945. godine radi okončanja ruskog rata protiv Ukrajine i podele kontinenta na sfere uticaja.

Takav stav javno su izneli u četvrtak na sastanku Koalicije voljnih, koju čine saveznici Kijeva, a čiji je domaćin bio nemački kancelar Fridrih Merc.

Sastanak u Berlinu održan je samo nekoliko sati nakon što su ruski predsednik Vladimir Putin, američki predsednik Donald Tramp i kineski predsednik Si Đinping održali istorijski trilateralni sastanak u Šenženu u Kini, koji su medijski komentatori nazvali "Jalta 2.0".

Tramp, Putin i Si razgovarali su o Ukrajini, ali ta zemlja nije pomenuta u njihovoj zajedničkoj izjavi pod nazivom "Deklaracija ka miru".

"Format Jalte neće doneti mir", rekao je Merc, okružen drugim liderima.

"Na Jalti je Evropa podeljena. Raskomadana je. I nećemo dozvoliti da se nešto slično ponovi."

Merc je delegacijama više od 40 zemalja koje su učestvovale u razgovorima poklonio komad Berlinskog zida, za koji je rekao da predstavlja „ono što je Jalta simbolizovala“.

Francuski predsednik Emanuel Makron, koji je stajao pored njega, rekao je da izjava u četiri tačke koju su Tramp, Putin i Si objavili u Šenženu ne predstavlja ponavljanje ishoda konferencije iz 1945. godine, koja je postavila temelje za četvorodecenijski Hladni rat.

"Ne mislim da je to preuređenje sveta", rekao je.

"Ako postoji jedan ključni element za preuređenje Evrope i njene bezbednosti, onda je to sastanak koji je održan danas u Berlinu."

Makron je naglasio da pregovori o okončanju rata moraju da uključe Ukrajinu, Evropu, SAD i Rusiju za istim stolom.

"Evropljani su doneli odluke. Odlučili su da sami određuju svoju sudbinu", rekao je francuski predsednik. "Evropa nije tema koja se nalazi na meniju pregovora, već skup sila koje žele da grade sopstvenu budućnost."

Britanski premijer Endi Bernam ponovio je Makronovu poruku, rekavši da "nema odluke o Ukrajini bez Ukrajine za stolom, niti odluke o evropskoj bezbednosti bez Evrope za tim stolom".

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da je sastanak u Berlinu "svedočanstvo" neuspeha Rusije da unese podele među evropske saveznike.

Četvorica lidera saglasila su se da je došlo vreme da Evropa započne neposredne pregovore sa Rusijom, što predstavlja korak koji do sada nije načinjen u pregovaračkom procesu.

Evropa je za narednu rundu razgovora imenovala zajednički tim od sedam predstavnika Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nemačke, Poljske, Italije, institucija Evropske unije i NATO-a.

Specijalni američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su doputovali u Berlin kako bi prisustvovali sastanku, takođe su pozvali Rusiju da omogući učešće evropskih predstavnika.

„Smatramo da će prisustvo Evrope za pregovaračkim stolom biti od suštinskog značaja za okončanje ovog rata na pravedan i dugoročno održiv način“, rekao je Kušner na završnoj konferenciji za novinare.

"A Rusi su spremni da nam veruju u vezi sa tim."

Moskva se, međutim, još nije obavezala na multilateralni format pregovora.

Govoreći u Šenženu, Putin je rekao da je "diplomatskim kanalima predložio Evropljanima da dođu u Moskvu i iznesu svoje stavove", nakon čega bi Kremlj "odlučio o nastavku dijaloga sa Ukrajinom".

Putin je takođe rekao da bi bilo "čudno razgovarati o bezbednosti Evrope bez same Evrope", osvrćući se na zahteve koje je Moskva iznela u vezi sa preuređenjem bezbednosne arhitekture kontinenta, a koje je Makron ocenio kao "maksimalističke".

Merc je rekao da će se o evropskoj bezbednosti razgovarati tek nakon uspostavljanja mira u Ukrajini. Buduće bezbednosne garancije za tu ratom iscrpljenu zemlju neizbežno će imati "posledice" po transatlantski savez, rekao je on.

Među garancijama koje se razmatraju nalazi se odredba po uzoru na član 5 NATO-a o kolektivnoj odbrani u slučaju da Rusija ponovo napadne Ukrajinu.

Druga garancija bila bi evropska mirovna misija, kojoj se Putin protivi u svim okolnostima.

"Iz američke perspektive, davanje bezbednosnih garancija po uzoru na član 5 predstavlja zaista, zaista ozbiljno pitanje", rekao je Kušner. "Mislim da je predsednik Tramp otvoren za takvu mogućnost, ali je očigledno da to mora biti u interesu Amerike."

Tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Berlinu, Tramp se telefonom uključio iz svog aviona i obratio prisutnima, potvrdio je Kušner. Medijski izveštaji ukazuju na to da je Tramp izrazio skepticizam prema vojnoj pomoći Evrope Ukrajini.

Lideri, međutim, nisu promenili stav i saglasili su se da će se pomoć nastaviti bez prekida kako bi Ukrajina zadržala snažnu poziciju za pregovaračkim stolom.

"Nadam se da će ta poruka biti veoma jasno shvaćena u Moskvi", rekao je Bernam.

"Koliko god bude potrebno, bićemo uz Ukrajinu i nećemo posustati. Naša podrška biće nepokolebljiva. To je najjače zajedničko oružje koje imamo."

(Telegraf.rs)

Video: Udaren pešak na Vidikovcu: Policija i Hitna pomoc na licu mesta

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nikolas

    19. novembar 2026 | 22:54

    EVROPSKO NE ZNACI DA EVROPA -NATO ZELE RAT STO I NEKRIJU U SVOJIM IZJAVAMA!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA