Smanjenje javnog duga je ključni problem celog Zapadnog Balkana, poručili ministri na skupu u Bečićima

- Kada pogledate naše pismo namere koje smo usaglasili sa MMF-om, obavezali smo se da će deficit biti 2,9 odsto do 2019. godine, a javni dug ispod 40 odsto - rekao je ministar finansija Republike Srpske

  • 0

Strukturalne reforme su neophodne kako bi se rešio ključni problem svih zemljama u regionu Zapadnog Balkana, a to je pitanje smanjenja javnog duga. Zoran Tegeltija, ministar finansija Republike Srpske izjavio je na današnjem samitu NIN fokusa u Bečićima da u RS nema dovoljne snage, ni političke podrške za reforme.

ISPOMOĆ: Republika Srpska daje pare haškim optuženicima

Celu prošlu godinu u RS potrošili su, kako kaže, na usaglašavanje zakona o radu.

Delegacija MMF-a u četvrtak u Beogradu, najavio Džejms Ruf

- Kada pogledate naše pismo namere koje smo usaglasili sa MMF-om, obavezali smo se da će deficit biti 2,9 odsto do 2019. godine, a javni dug ispod 40 odsto - rekao je ministar finansija Republike Srpske.

Takođe ističe da bez strukturalnih reformi i novih investicija teško da će Republika Srpska samo štednjom doći do rezultata.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

- Statistika u celom regionu izgleda bolje nego što je realno stanje stvari - poručio je Tegeltija.

Vjekoslav Bevanda, zamenik predsedavajućeg veća ministara i ministar finansija i trezora BiH takođe je istakao da su strukturalne reforme više nego neophodne. Pomenuo je da je udeo u javnom dugu od 41 odsto ipak ohrabrujući podatak za BiH. Bevanda je ukazao i na to da je potrebno smanjiti potrošnju i povećati rast.

- Tranzicija još traje, a sve je do nas i unutrašnjih mera i napora. Doneli smo strateške ciljeve koje uspešno sprovodimo - rekao je on.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Prema rečima Jelke Milićević, ministarke finansija Federacije, BiH je fiskalnu 2015. godinu završila uspešno I na kraju te godine, imaju prepolovljen akumulirani proračunski deficit.

- Usmerili smo se isključivo na strukturne reforme u finansijskom sektoru i na stvaranje preduslova za poboljšanje poslovne klime - tvrdi Milićević.

Kosovo se, kako otkriva ministar finansija Kosova Avdullah Hoti, približilo stopi rasta od četiri dosto i da su prihodi porasli za 10 odsto u prošloj godini, a u prvom kvartalu ove godine za čak 16 odsto.

Više od polovine prihoda dolazi iz privatnog sektora, a veliki deo je iz uspešne borbe protiv sive ekonomije. Pozvao je sve zemlje da se uključe u sistem razmene informacija o sivoj ekonomiji kako bi se uspešno suzbio taj problem. On je pomenuo da je dozvoljen rast javnog duga samo ako bude bilo kapitalnih investicija.

Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović Foto: Tanjug/Nemanja Jovanović

Saša Drezgić, zamenik ministra finansija Hrvatske izneo je podatak da je javni dug povećan za 15 odsto i da su ušli u proceduru prekomernog deficita iz koje žele da izađu.

- Brine nas suspenzija fondova EU u smislu finansijskih doprinosa gospodarstvu (taj iznos se kreće oko milijardu evra). Razmatramo i alternativne izvore finansiranja javne strukture. Vodimo računa o rashodima, smanjujemo troškove tamo gde se mogu zameniti sredstvima EU i kapitalnim investicjama - kaže Drezgić.

Drezgić je dodao da nizak udeo investiranja smanjuje dugoročno šansu za veći rast i razvoj Hrvatske.

Foto: mup.gov.me Foto: mup.gov.me

Raško Konjević, ministar finansija Crne Gore pomenuo je da se kriza 2009. godine nepovoljno odrazila na finansiranje država koje nisu bile spremne za to.

- Mi smo u tranziciji, samo što ta tranzicija traje dvadeset i koju godinu. U Crnoj Gori, kao i u svim zemljama regiona, prekopotrebne strukturne reforme još traju. Najveći problem su nam penzioni i zdravstveni fondovi. Pozitivan primer i ono ka čemu idemo su reforme koje su sprovođene u Rumuniji i Bugarskoj, gde je pozitivan pritisak EU pristupnih fondova urodio plodom - izjavio je Konjević.

Konjević je naveo da Crna Gora ima najveći deficit u regionu koji je izazvala velika kapitalna investicija, kao što je autoput.

(Slađana Vasić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA