NEVEROVATNA PRIČA SELA KOJE je jedino pre 450 godina pobedilo CRNU SMRT (FOTO)

Ulice su bile prazne, na svakim vratima je stajao beli krst, a iz kuća su se čuli jecaji obolelih. Kuga je stigla u Ijam u leto 1665. godine

  • 0

Ijam je selo u Engleskoj, 35 kilometara južno od Mančestera, koje je danas turistička destinacija, ali je 1665. godine bilo jedino mesto u kojem su žitelji odlučili da se žrtvuju i izoluju, pre nego da šire dalje kugu

CRNA SMRT SE VRATILA I POČELA JE DA UBIJA PO AMERICI: Ako se proširi, umreće MILIONI LJUDI!

U selu danas živi 900 ljudi, a prizori domaćinstava, domaćih životinja, dimnjaka koji se puše i seoske dece koja se bezbrižno igraju, nemaju mnogo veze sa mučnom i strašnom prošlošću ovog mesta.

Da ste stajali na ulicama Ijama pre 450 godina, umesto dečijeg smeha slušali biste poslednje vapaje umirućih, a umesto spokojnih domaćinstava crnu smrt koja je ogromnom brzinom jela stanovništvo.

Ulice su bile prazne, na svakim vratima je stajao beli krst, a iz kuća su se čuli jecaji obolelih. Kuga je stigla u Ijam u leto 1665. godine, kada je londonski trgovac poslao uzorak materijala zaražen kugom lokalnom krojaču Aleksandru Hadfildu. U roku od nedelju dana, Hadfildov asistent Džordž Vikers umro je bolnom smrću. Ubrzo nakon toga, ostatak Vikersove porodice se razboleo i umro.

Foto: Wikimedia/Dave Pape Foto: Wikimedia/Dave Pape

Do tog momenta kuga je harala južnim delovima Engleske i stanovnici Ijama su shvatili da su oni najsevernija tačka na kojoj se pošast proširila. Glavni paroh sela Vilijam Mopeson doneo je odluku koja mu je jedino preostala - karantin. Žitelji Eima su sagradili kamenu ogradu i zavetovali se da je neće preći, to su čak učinili i oni koji su bili zdravi.

Foto: Wikimedia/Dave Pape Foto: Wikimedia/Dave Pape

Svi i bolesni i zdravi su se dobrovoljno žrtvovali, ne bi li zaustavili širenje pošasti. Ovaj karantin je takođe značio ne samo da zaraženi ostanu unutra,  nego da niko ne dođe u selo. Problem hrane rešavali su tako što su ostavljali novčiće natopljene sirćetom, za koje su verovali da je dezinfekcija, u granično kamenje, a trgovci su skupljali novac i ostavljali mleko, meso i ostale prehrambene proizvode. Još i danas možete videti granično kamenje, simbol požrtvovanosti i humanosti žitelja Ijama. 

Turisti ostavljaju srebrenjake u šupljinama graničnog kamenja za one koji su se žrtvovali da bi crna smrt bila konačno zaustavljena.

Foto: Wikimedia/Dave Pape Foto: Wikimedia/Dave Pape

Naravno, nisu svi želeli da se žrtvuju, neki su probali da napuste selo, ali je većina žitelja odlučila da ostane i napravila "pakt sa bogom", da se dobrovoljno žrtvuju za ostatak Engleske. Oni koji su uspeli da "pobegnu" nigde nisu prihvaćeni s dobrodošlicom, kada bi žitelji drugih mesta prepoznali da su iz Ijama, gađali su ih blatom i vikali "kuga". Kako je bolest sve više uzimala maha, tako su putevi oko sela ostajali zapušteni, a u selu je bilo sve manje živih, a sve više leševa.

UBILE SU NA MILIONE LJUDI: Ovo su 10 najsmrtonosnijih bolesti u istoriji (VIDEO)

Stanovnici su preduzimali sve žive mere ne bi li zaustavili pošast. U prvoj polovini 1666. godine umrlo je više od 200 ljudi. Kada je umro glavni klesar u selu, seljaci nisu imali drugog izbora nego da sami sklapaju spomenike za svoje bližnje. Da bi što manje dolazili u kontakt sa mrtvima, vezivali su im konopce oko nogu i vukli ih do groblja gde su ih sami zakopavali. 

Foto: Wikimedia/Alan Fleming Foto: Wikimedia/Alan Fleming

Seljani su znali da je kuga blizu kada je vazduh noć pred mirisao slatko, tada su znali da će sutra biti obolelih. To je dovelo do verovanja da će ih maske napunjene lekovitim biljem spasiti bolesti, a neki su čak spavali u kanalizaciji verujući da će ti mirisi zaustaviti kugu. 

Bolest je harala Ijamom 14 meseci, a nakon toga je "sama sebe sagorela". Kuće u kojima su bili bolesnici i danas su označeni zelenim oznakama, te turisti mogu da odaju počast žtvama.

Od sada možete pratiti Telegraf i na Vajberu!

(Telegraf.rs / Izvor: BBC)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA