POSLEDNJA DŽENTLMENSKA BITKA STARE EVROPE: Kako su Nemci salutirali francuskoj konjici nasred bojišta (FOTO)

Može se reći da je Francusko-pruski rat vođen 1870-1871. godine poslednji rat stare i prvi rat nove Evrope. Jedan događaj koji se zbio tokom odlučujuće Bitke kod Sedana, vezan za sulude juriše francuske konjice, možda najbolje svedoči u prilog takve ocene

  • 0

Francusko-pruski rat vodio se od jula 1870. do maja 1871. godine između Francuskog carstva pod vođstvom imperatora Napoleona III, i Pruskog kraljevstva na čijem je prestolu sedeo Vilhelm I a koje je zapravo vodio "gvozdeni" kancelar Oto fon Bizmark.

Kad se sve ogoli, sukob je izazvala pruska želja da ujedini nemačke države (bez Austrije) u Nemačko carstvo, i francuskom željom da to spreči kako ne bi došlo do poremećaja u ravnoteži moći na Starom kontinentu.

Oto fon Bizmark, gvozdeni kancelar Pruskog kraljevstva i potom Nemačkog carstva, čovek koji je ujedinio Nemačku. Foto: Wikimedia Commons/Walters Art Museum Oto fon Bizmark, gvozdeni kancelar Pruskog kraljevstva i potom Nemačkog carstva, čovek koji je ujedinio Nemačku. Foto: Wikimedia Commons/Walters Art Museum

Francuska je objavila rat Pruskoj zbog jednog uvredljivog telegrama i svi su očekivali njihovu pobedu. Međutim, Prusi su bili mnogo organizovaniji, imali bolji komandni kadar, bili bolje obučeni, bolje koristili savremene tehnologije, i imali nešto što su zvali Generalštab, što niko pre njih nije imao a bez čega danas ne može da se zamisli nijedna vojska na svetu.

Rezultat je bio hitra invazija francuskog tla, serija munjevitih pruskih pobeda i osvajanje Versaja gde su Prusi 18. januara 1871. proglasili Nemačko carstvo. Rezultat sukoba je bio pripajanje Alzasa i Lorene novoj Nemačkoj, i pet milijardi franaka odštete koju je novonastala Francuska Republika bila prinuđena da plati Nemačkoj. Bio je to totalni poremećaj balansa moći u Evropi uspostavljen Bečkim kongresom 1815. godine koji je kasnije kulminirao Prvim svetskim ratom.

Proklamacija Nemačkog carstva i pruskog kralja Vilhelma za nemačkog cara. Ovaj događaj se odigrao u Galeriji ogledala u Versaju tokom Francusko-pruskog rata 1870-1871. Foto: Wikimedia Commons/Museen Nord / Bismarck Museum Proklamacija Nemačkog carstva i pruskog kralja Vilhelma za nemačkog cara. Ovaj događaj se odigrao u Galeriji ogledala u Versaju tokom Francusko-pruskog rata 1870-1871. Foto: Wikimedia Commons/Museen Nord / Bismarck Museum

Može se reći da je ovo bio poslednji rat stare i prvi rat nove Evrope, koji je umnogome promenio način i pristup vojevanju. Između ostalog, promene su se ticale lanca komandovanja, postojanja generalštaba kao institucije, upotrebe novih tehnologija, artiljerije i železnice, prevaziđenosti konjice, organizacije vojne-medicinske službe zbog koje je ovo prvi rat nakon pet milenijuma istorijskih sukoba u kome je broj poginulih bio veći od broja preminulih od zaraznih bolesti, i mnogih drugih stvari.

Najvažnija bitka u ovom ratu bila je Bitka kod Sedana vođena 1. septembra 1870. godine u kojoj je pruska vojska pod komandom feldmaršala Helmuta fon Moltkea nanela najveću sramotu francuskoj oružanoj sili u njenoj dotadašnjoj istoriji: zarobili su samog imperatora Napoleona III, ali i čitavu armiju od 120.000 ljudi čime je ona faktički prestala da postoji.

Francuski car Napoleon III zarobljen je od strane Nemaca septembra 1970. godine. Na ovoj slici sedi sa Bizmarkom. Foto: Wikimedia Commons/DIREKTOR Francuski car Napoleon III zarobljen je od strane Nemaca septembra 1970. godine. Na ovoj slici sedi sa Bizmarkom. Foto: Wikimedia Commons/DIREKTOR

Jedna epizoda koja možda na najbolji način svedoči da je zaista u pitanju poslednja bitka stare i prva bitna nove Evrope jesu bili uzastopni juriši francuske konjice pod komandom generala Žana Margerita.

Juriši su bili toliko uzaludni i toliko junačni da je čak i pruski kralj Vilhelm I, gledajući dešavanja sa jednog brda, ushićenu uzviknuo: "Ah! Hrabri ljudi!" i to, ironije li, baš na francuskom: "Ah! Les braves gens!". Konjica je bila prevaziđena, dakle, samo mnogi to nisu hteli da priznaju.

Juriš nemačke pešadije tokom Francusko-pruskog rata 1870-1871. godine. Foto: Wikimedia Commons/Kreismuseum Ratzeburg Juriš nemačke pešadije tokom Francusko-pruskog rata 1870-1871. godine. Foto: Wikimedia Commons/Kreismuseum Ratzeburg

Onih poslednjih nekoliko preživelih francuskih konjanika nakon zadnjeg juriša kod Sedana se mirno, lagano i u tišini preko bojišta povuklo ka položajima svoje vojske, a da ih niko od pruskih vojnika nije dirao. Šta više, Nemci su se razmakli da bi propustili francuske konjanike, u stavu mirno salutirajući njihovom junaštvu u znak poštovanja.

Neverovatno! U svim potonjim ratovima tako nešto je postalo nezamislivo! Zbog toga i tvrdimo da je ovo bila poslednja džentlmenska bitka stare Evrope: konjica je umirala, vreme ju je pregazilo, a sa njom je izgleda umirala i čast.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA