Kako su hot-dog i hamburger dobili imena (FOTO) (VIDEO)

Da li vam se jede vrući pas ili ste možda raspoloženi za Hamburg? Hot-dog i hamburger postali su inovacija početkom 19. veka, a danas se smatraju svakodnevicom

  • 14

Njihova priprema je brza i nezahtevna, svako od nas ih je sigurno probao, a u njima uživaju i milioni ljudi širom sveta i može se smatrati da spadaju u svetsku kuhinju − predstavljamo vam hot-dog i hamburger.

Oko etimologije imena za obe vrste se i danas vode rasprave, ali je jedno sigurno da su hamburger i hot-dog američki nazivi poreklom iz Nemačke.

Za hot-dog postoje mnoge teorije kako je dobio ime, mada je sigurno da je došao iz zemlje kobasica - Nemačke. Prva teorija je da je jedan mesar u Frankfurtu posedovao psa jazavičara (dachshund), koji su dugi i uski, i da je po njemu nazvao tanke kobasice. Nemački emigranti u 18.veku u SAD su doneli te kobasice i umesto imena dačhund kojeg su koristili Nemci, dali su mu ime hot-dog, aludirajući na psa.

Druga teorija je da je ime pas (dog) u Nemačkoj bio sinonim za kobasice i da je ime postalo uobičajeno u govoru. Ima i priča po kojoj se ovaj naziv koristi od 1884. godine, kada su se pojavile optužbe na račun proizvođača viršli da su u njih stavljali pseće meso.

Možda je najpoznatija priča ona iz 1901. o prodavacu hrane u Americi koji je vikao ljudima da ih uzmu dok su još vruće (hot) na bejzbol meču. Sportski karikaturista nije znao kako se piše "jazavičasti", pa ih je nazvao "hot dogs" ("vrući psi") u stripu koji je izašao u novinama sledećeg dana.

Dan hot-doga se slavi 23. jula u SAD, Kanadi, Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Najsvečaniji događaj je svakako godišnji hot-dog ručak u Kapitol Hilu u Vašingtonu. Više od 1.000 zvaničnika obeležava proslavu tako što taj dan imaju hot-dog za ručak.

Za hamburger se prepričavaju uglavnom dve pretpostavke u vezi sa nastankom imena, obe vezane za nemački grad Hamburg.

Hamburgerom se naziva vrsta peciva u koji je stavljen najčešće komad goveđeg mesa, u koji se stavljaju razni prilozi i salate.

One svoj fini ukus takođe duguju nemačkim mesarima, a lokalno stanovništvo ih je ubrzo prozvalo nemačkim biftecima. Kada su bile predstavljene u Americi, zbog izgovora su ih nazvali hamburgerima po gradu Hamburgu odakle su nastale. Zvanično je dobio priznanje početkom 19. veka, kada ga je "Njujork tribjun" proglasio inovacijom.

Pre nekoliko dana je u Londonu napravljen hamburger od matičnih ćelija, za koji su degustatori rekli da nije dovoljno sočan.

Koliko je hamburger inspirativan pokazao je jedan Kinez, koji je pokušao da na međunarodnom aerodromu kornjaču prokrijumčari prerušivši je u hamburger.

Voleli ih ili ne, može se reći da su hot-dog i hamburger postali deo svetske kulinarske kulture i sigurno su najpoznatiji predstavnici brze hrane.

Pogledajte zanimljivu reklamu za hot-dog:

( Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • made in great britain

    10. avgust 2013 | 23:59

    Hm...cudo su hemija i zacini kako od nicega da dobar ukus. Inace za hot dog,kao i virsle ono najgore od mesa se koristi. Tako reci otpad. A sta li je ako nije to. Prijatno :)

  • xxxx

    11. avgust 2013 | 08:10

    Da su ukusni to jesu, da su uglavnom ne zdravi i to jesu, ja licno volim da napravim svoje domace, znaci od cistog mesa i sastojaka koje sam stavim tako da dobija i ukus a i kvalitetan i koliko toliko zdrav hamburger/pljeskavicu ili hot dog

  • debilu začepi

    11. avgust 2013 | 09:29

    @vuk Šta je debeli, nije ti ona kriva što voliš da jedeš smeće. Krkaj ta govna i ćuti.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA