OVO JE PRVA FOTKA U ISTORIJI: Priča o slici koja je promenila svet (FOTO) (VIDEO)

U eri Instagrama i mobilnih telefona sa moćnim kamerama koje nam omogućavaju da slikamo svaki momenat naših života u deliću sekunde, vredi podsetiti se fotografije od koje je sve počelo. Njeno nastajanje trajalo je osam sati, i uskoro slavi 200 rođendan

  • 4

Ne postoji osećaj koji može da se uporedi sa posmatranjem istorije sopstvenim očima. Posmatrati ono što je nekada davno postojalo, onako kako je tada bilo, privilegija je života u modernoj eri u kojoj je samo pitanje vremena kada ćemo razviti tehnologiju koja će nam omogućiti da uđemo u fotografiju, umesto dosadašnjeg pukog gledanja.

Ocem fotografije obično se smatra Luj Dager, koji ju je prvi učinio praktičnom pomoću svoje dagerotipije, ali prvi svetski fotograf i istinski pionir zapravo je bio njegov partner Žozef Nisefor Nijeps.

Ovaj potonji bio je "džentlmenski naučnik", kakvih je početkom 19. stoleća bilo mnogo u Evropi. Amaterski mislioci, finansijski nezavisni, sa dosta slobodnog vremena i razvijenom radoznalošću doneli su nam mnogo bitnih otkrića: Faradejev generator, Mendelovu genetiku, pa čak i Darvinovu evoluciju.

Nieps se, zajedno sa svojim starijim bratom Klodom, bavio pronalazaštvom, pa čak izumeo i prvi motor sa unutrašnjim sagorevanjem na svetu, ali je posebnu ljubav ipak gajio ka stvaranju slika pomoću kamere obskure.

Fotografija o kojoj danas pišemo nastala je 1826. godine i proces njene tvorbe trajao je osam sati, tokom kojih je sunce prelazilo put od istoka ka zapadu osvetljavajući tako obe strane nadvorja. Zove se "Pogled sa prozora u Le Grasu", a na njoj možete da vidite prizor krova i okoline sa Nijepsovog istoimenog imanja u Francuskoj.

U pitanju je prva uspešna trajna fotografija.

Za njen nastanak Nijeps je koristio kameru obskuru fokusiranu na kalajnu ploču dimenzije 20 x 25 santimetara, premazanu takozvanim sirijskim asfaltom. Asfaltna smesa se pri izloženosti svetlosti stvrdnjavala, dok je neeksponirane delove naknadno sprao sa ploče mešavinom lavandinog ulja i belog petroleja.

Nijeps nikada nije bio nagrađen za svoj doprinos napretku čovečanstva. 1829. se udružio sa Dagerom koji je posle njegove smrti četiri godine docnije nastavio da razvija tehnologiju i nazvao je dagerotipija. Nijepsov sin se borio za priznanje dela svoga oca, ali bezuspešno.

Priznanje je stiglo tek vek i po kasnije. Bolje ikad nego nikad, ako nas pitate. Iako to samom Niepsu ništa ne znači.

(V. V.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA