Ovaj čovek je 850 puta ubrizgao zmijski otrov! Nakon 20 godina trijumfalno objavio: "Samoeksperiment je uspeo"
Mladi američki automehaničar Tim Fred 2001. godine počeo je da ubrizgava niske doze zmijskog otrova u sebe kako bi se zaštitio od ugriza smrtonosnih zmija u svojoj kolekciji. Nakon 20 godina njegovi ekscentrični napori konačno su doneli rezultate kakve je i želeo za razvoj imuniteta i mogli bi pomoći u boljim tretmanima protiv zmijskih ugriza.
Koristeći antitela, koje je Fred razvio tokom više od 20 godina samoeksperimentisanja, naučnici su napravili snažan protivotrov. U eksperimentima na miševima taj se protivotrov pokazao učinkovitim protiv ugriza 19 smrtonosnih zmija, uključujući kraljevsku kobru, pokazala je studija američkih naučnika objavljena u časopisu "Cell".
Ta je studija izazvala oprečne reakcije. Iako bi istraživanje moglo dovesti do razvoja učinkovitih tretmana protiv zmijskog otrova, etički je problematično oslanjanje na biološki materijal osobe koja je na sebi sprovodila opasne eksperimente. No, autori studije kažu da nisu imali nikakvu ulogu u Fredovom samoizlaganju zmijskom otrovu.
- Nismo savetovali Freda da to učini i niko drugi ne treba ovo da ponovi jer imamo sve molekule koje su nam potrebne. Zmijski otrov je opasan . rekao je za "Nature" koautor studije Džejkob Glenvil, izvršni direktor kalifornijske biomedicinske kompanije "Centivax".
Fred je počeo da sakuplja zmije u srednjoj školi i na kraju je imao veliku kolekciju otrovnih vrsta, uključujući kobre i mambe, koje bi ga lako mogle ubiti. Umesto da nabavlja skupe protivotrove koje bi morao da prima u bolnici, pokušao je da trenira vlastiti imunološki sistem da se obrani od zmijskog otrova.
Naime, na sličan način proizvođači protivotrova imunizuhu konje ili ovce, a zatim skupljaju njihova antitela.
- Postao sam konj – ispričao je Fred za "Science Insider".
Tokom dvadesetak godina samoeksperimentisanja, Fred je 850 puta ubrizgao zmijski otrov, a i u tom periodu 200 puta su ga ugrizle otrovnice. Svoje preživljavanje navodi kao dokaz da je njegovo samoeksperimentisanje uspelo.
Kada je 2016. godine nastupio u jednoj televizijskoj emisiji, zapazio ga je imunolog Džejkob koji je bio zainteresovan za razvoj protivotrova na temelju ljudskih antitla, jer trenutni proizvodi na bazi konja i ovaca kod ljudi mogu da izazovu po život opasne imunološke reakcije.
Fred je donirao 40 mililitara svoje krvi, a naučni tim pod vodstvom Džejkoba fokusirao se na otrovne guževe ili guje (Elapidae), porodicu zmija s oko 170 vrsta.
Guje su, uz ljutice, druga velika porodica otrovnica, a u svom otrovu prvenstveno koriste neurotoksine koji paralizuju žrtvu. Istraživači su odabrali 19 guje koje je Svetska zdravstvena organizacija (WHO) identifikovala među najsmrtonosnijim zmijama na planeti, a zatim su iz Fredove krvi izolovali antitela.
Naučnici su identifikovali dva široko neutralizirajuća antitela koja bi mogla ciljati dve klase neurotoksina. Kako bi napravili koktel protivotrova, dodali su i lek koji cilja na treću klasu neurotoksina. Zatim su koktel primenili u eksperimentima na miševima: preživeli su smrtonosne doze od 13 od 19 vrsta otrovnih zmija, a imali su i delimičnu zaštitu od preostalih šest otrovnica.
Stručnjaci već dugo pozivaju na bolje načine lečenja ugriza zmija, koji ubijaju oko 200 ljudi dnevno, uglavnom u zemljama u razvoju, a 400.000 ljudi godišnje ostavljaju s invaliditetom. Svetska zdravstvena organizacija dodala je ugriz zmija na svoj popis zanemarenih tropskih bolesti 2017. godine.
- Nema sumnje da ovaj rad pomiče područje napred u uzbudljivom smeru – rekao je za BBC prof. Nik Kasevel, voditelj Centra za istraživanje i intervencije ugriza zmija na "Liverpool School of Tropical Medicine". Upozorio je da "ima puno posla" i da protivotrov još uvijek zahteva opsežno testiranje pre nego što se može koristiti na ljudima.
Tim Fred, koji je u međuvremenu postao šef odeljenja za herpetologiju u kompaniji Centivaks, kaže da je "ponosan na sebe jer radi nešto dobro za čovečanstvo".
(Telegraf.rs/jutarnji.hr)
Video: Poslušajte video poruku vatrogasca Spasojevića za Prvi maj
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.