≫ 

Nacistički simbol orla sa svastikom na aukciji: Novac nude muzeji, kolekcionari, ali i vlada Nemačke

Muzeji širom sveta, nemačka vlada i privatni kolekcionari pokazali su interesovanje za simbol, a neki planiraju i da ga istaknu u Dohi za vreme Svetskog kupa 2022. godine

  • 6
Nacistički orao sa svastikom

Foto: Profimedia/HO/AFP

Ogromni orao sa svastikom sa broda "Admiral grof Špe" biće prodat na aukciji najvišem ponuđaču, iako postoji strah da bi mogao da završi u rukama belih suprematista. Nacistički simbol pronađen je u blizini La Plata zaliva kod Montevidea nakon što je pre 80 godina u jednoj od prvih bitaka u Drugom svetskom ratu nemački brod potonuo, uništivši do tada 11 britanskih trgovačkih brodova.

Nacistički simbol ogromnog orla koji se uzdiže iznad svastike težak je 360 kilograma spasen je sa broda 2006. godine i od tada je bio predmet sudskog spora.

Prošle nedelje sud u Urugvaju doneo je presudu da kontroverzni simbol treba da ide na aukciju, koja će najverovatnije biti održana za mesec dana, a prihod će biti podeljen između tima međunarodnih privrednika koji su finansirali operaciju spasavanja i vlade Urugvaja.

Stručnjaci veruju da orao vredi najmanje 20 miliona funti, dok Alfredo Etčegaraj (63) koji je vodio operaciju spasavanja simbola sa dna okeana pre 13 godina, očekuje da dobije najmanje 50 miliona funti.

Prema njegovim rečima muzeji širom sveta, nemačka vlada i privatni kolekcionari pokazali su interesovanje za simbol, a neki planiraju i da ga istaknu u Dohi za vreme Svetskog kupa 2022. godine.

- Borba da simbol završi na aukciji sa sudom u Urugvaju trajala je godinama - rekao je Etčegaraj.

Orao je nekoliko puta bio u skandaloznoj situaciji. Tako su protestanti tražili da se on ukloni iz jednog hotela u Montevideu, gde je bio izložen javnosti.

Mnogi aktivisti u Urugvaju strahuju da će nakon aukcije nacistički simbol završiti u lošim rukama, na primer neonacista, koji mogu da ga iskoriste u propagandne svrhe.

Predstavnik komiteta Jevreja u Urugvaju kaže da simbol treba da bude u muzeju, a ne da završi u rukama nekog pojedinca. S druge strane, direktor urugvajske komisije za kulturno nasleđe Migel Esmoris smatra da je važno sprečiti nelegalnu trgovinu kulturno-istorijskim objektima, uz napomenu da on nema ništa protiv dodatnog prihoda za istraživače.

Prema Etčegaraju, orao treba da bude izložen u javnosti kako bi "svet mogao da uči iz prošlosti".

Od momenta lansiranja u junu 1934. do avgusta 1939. godine kruzer je smatran je najmoćnijim brodom nemačke flote, a njegova uloga u mogućim vojnim operacijama bila je presudna.

Njegov ogroman spektar dejstva omogućio mu je da ostane u oblastima i da čeka nekoliko meseci kako bi, u zavisnosti od razvoja događaja, mogao ili da započne silovitu akciju ili da se vrati kući.

Plan je lično odobrio Adolf Hitler.

25. septembra 1939. godine bojni brod "Admiral grof Špe" dobio je naređenje za početak krstarenja. Za prvo područje akcije odabran je severoistočni deo Brazila, blizu luke Recife. Pet dana kasnije, brod je potopio svoju prvu žrtvu, britanski Klement.

Protiv admirala delovale su tri formacije britanske mornarice, ali je nemački brod izazivao strah i kod putničkih i trgovačkih brodova. U sledećim danima Nemci su zarobili ili potopili nekoliko brodova.

13. decembra 1939. oko 6 sati admiral se sudario sa eskadrilom britanskih brodova. Nemci su uspeli da povuku krstaš Eketer iz bitke, ali neprijateljski krstaši uspeli su da se provuku kroz opasnu zonu i nanesu značajnu štetu nacističkom brodu. U ponoć, kada se admiral grof usidrio u Montevideu, Ajaks i Ahilej blokirali su oba izlaza iz ušća La Plate. Sledeće noći pridružio im se teški krstaš Kumberland.

Nemačkom brodu trebala je popravka, ali na izlazu iz uvale čekala ga je snažna britanska eskadrila. Shvativši uzaludnost daljeg otpora, zapovednik krstarenja je pozvao Berlin i dobio Hitlerovu naredbu da se ne uključuje u bitku i uništi brod.

17. decembra "Admiral grof Špe" je potopljen, a posada je otišla na obalu i pobegla u Argentinu, gde je kapetan Hans Langsdorf 20. decembra oduzeo sebi život.

Tokom poslednje borbe u zalivu La plata poginulo je 36 mornara sa nemačkog broda, a 60 je povređeno. Na britanskom brodu poginulo je 72 ljudi, dok je 28 povređeno.

- Ishod bitke kod La plate izazvao je oduševljenje među Englezima i povećao naš prestiž širom sveta. Tri slabija engleska broda koja su napala neprijatelja, koji je imao mnogo jače oružje i oklop,  izazvala su univerzalno divljenje - napisao je Vinston Čerčil u svojoj knjizi Drugi svetski rat.

Video: Nacistička vrteška osvanula u nemčakom luna parku i sada moraju da je menjaju

(A.M.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Aleksandar

    11. decembar 2019 | 07:13

    Kupuje ga Merkelka. Fasisti su to.

  • Сићо

    11. decembar 2019 | 07:11

    Ако је заинтересована Немачка влада сигурно им треба да га окачене на Бундестаг.

  • Gasa

    11. decembar 2019 | 07:34

    Jos ce i hitlera naci, i sa njim na aukciju

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA