Malu Habibu su oteli iz internata i odveli u jezivo skrovište: Tamo je ugledala 2 poznata lica

Novi talas otmičara u Nigeriji ne agitira za političku ili versku ideologiju, već je njihov motiv zarađivanje novca

  • 0
Nigerija učenici škola otmica Foto: Tanjug/AP

Priča o petnaestogodišnjoj Habibi i njenoj porodici koja je zajedno sa svojim drugaricama provela dane kidnapovana u šumi u Nigeriji. Njih je u toku noći grupa naoružanih ljudi zatekla na spavanju, otela, a zatim tražila otkup. 

Petnaestogodišnja Habiba Iliasu, spavala je u svom školskom domu na severozapadu Nigerije kada je upala grupa naoružanih muškaraca i naredila njoj i njenim drugovima da izađu iz kreveta. Devojčice, njih ukupno 279, oteli su muškarci koji su u školu stigli motorom.

- Pucali su iz pušaka. Neki od njih su ušli u školu, dok su drugi ostali na kapiji - priseća se Habiba svog kidnapovanja koje se dogodilo krajem februara.

Ona i njene drugarice prisiljene su da izađu iz držvne škole u gradu Jangebe u Zamfaru, odakle su odvedene u šumu u kojoj su bili smešteni otmičari koji su ih kampovali, piše CNN. Neke od devojaka nisu stigle da se obuju, pa su na nogama zadobile ožiljke jer su morale da kroz šumu dugo pešače bose.

Nigerija učenici škola otmica Foto: Tanjug/AP

Unutar "jazbine" otmičara

Kada su stigli do skrovišta otmičara, Habiba je videla dvoje ljudi koje je odmah prepoznala - njenog oca Magaija i sestru Raliju. Njena starija sestra bila je u šumi kidnapovana sa dvoje dece Isahom i Rabiatuom.

- Prvo sam videla stariju sestru, tek sam onda ugledala oca kako sedi. Jedan od otmičara udario ga je i zamolio da izađe i sedne na određeno mesto. Pretvarala sam se da ne znam svoju porodicu, jer ako bih pokazala da ih poznajem, bila bih zadržana s njima. Sve što sam izgovarala bila je molitva. Molila sam se da svi budemo pušteni zajedno- priča Habiba.

Međutim nije dugo uspela da zadrži emocije i vrlo brzo je počela da plače.

- Moja sestra mi je rekla da ne plačem, da će me pretući ako plačem- kaže devojčica.

Za njenog oca Magajija bilo je poražavajuće da gleda svoju najmlađu kćer u kandžama otmičara.

- Bio sam izuzetno tužan, počeo sam da plačem. Kasnije sam se setio da Alah kontroliše sve i prestao sam da plačem, kaže on za CNN.

Magaji kaže da je očajavao šta bi moglo da se dogodi sa Habibom ako prizna da je njegova ćerka.

- Pravio sam se da je ne poznajem, nisam razgovarao s njom, anjisam je ni gledao. Plašio sam se da će znati da je ona moja ćerka i da će nauditi njoj ili meni- kaže otac.

Dok je bio zarobljen, Magaji je svakodnevno dobijao batine, a jednom je na desnom ramenu uboden mačem. Na mestu uboda ostao mu je ožiljak.

Nigerija, otete devojčice Foto: Tanjug/AP

- Hteo je da mi odseče ruku. Možete da vidite, mesto i dalje boli. Ne mogu da podignem ovu ruku visoko- kaže on.

Njega su u sred noći oteli naoružani muškarci ispred njegove kuće u selu Gvaram, jednom od najteže pogođenih delova zemlje.

- Ustao sam da mokrim i kada sam se približio mestu naišao sam na neke ljude. Kad sam se približio da vidim ko su oni, uperili su oružje u mene i pretili da će me upucati- priča Habibin otac.

Magaji dodaje da su ga sa grupom drugih ljudi odveli u šumu, a otmičari su tražili otkupninu od 10 miliona naira (oko 26.000 američkih dolara).  Za Magajija koji se bavi poljoprivredom ova suma bila ne previsoka.

Kaže da su banditi vršili pritisak na porodice da sakupljaju novac terajući ga da stoji na uglju kad je pozvao porodicu kako bi mogli da čuju njegove krike. Njegova supruga Rukaia ostala je sama i izbezumljena kod kuće, pokušavajući da sakupi novac od svoje oskudne zarade prodajući kikiriki i kolače od pasulja.

- Suze su mi se presušile. Više nisam mogla da plačem. Prodali smo zemlju, kamile, kukuruz, useve. Sve- kaže ona.

Na kraju, su ipak uspeli da prikupe nešto više od dva miliona naira (5.000 američkih dolara) nakon što su prodali gotovo sve svoje stvari.

Otmica je postala jedan od glavnih sigurnosnih izazova u Nigeriji. Brojke je teško dobiti zbog nedovoljnog prijavljivanja, ali jedna studija u Nigeriji koja prati političko nasilje u zemlji, navodi da je do sada bilo više od 200 otmica sa najmanje 2.043 žrtve. Procenjuje se da je tokom 2020. godine bilo 437 incidenata otmice sa 2.879 žrtava, pokazuju podaci studije.

Na jugu Nigerije koja je veoma bogata naftom decenijama militanti otimaju ljude kako bi zadobili kontrolu nad ovim dragocenim resursima. Oni su kidnapovali strane radnike na naftnim bušotinama i iseljenike kako bi privukli međunarodnu pažnju. Slično tome, islamistička militantna grupa Boko Haram izvršila je hiljade otmica u 12 godina dugoj pobuni koja se vodila na severoistoku zemlje.

Međutim, prilike su se sada drastično promenile i novi talas otmičara ne agitira za političku ili versku ideologiju, već je njihov motiv zarađivanje novca, kažu analitičari.

- Otmica je prerasla u ideološku, poput regije Delta, gde su tražili zahteve i kontrolu resursa. Ono što sada imamo je čisto kriminalno- kaže Don Okereke, nigerijski bezbednosni analitičar .

Pljačkaške grupe, lokalno poznate kao "razbojnici", deluju iz šumskih enklava na severozapadu Nigerije, odakle organizuju napade i otmice na ruralna područja i glavne putne mreže Nigerije.

Bivši nigerijski senator Šehu Sani, koji je pomagao u pregovorima za oslobađanje nekih otetih školarki iz Čiboka kaže da su cene otkupa postale preskupe.

Nigerija učenici škola otmica Foto: Tanjug/AP

- Samo u poslednjih pet godina, čak i po gruboj proceni, više od 100 miliona dolara su platili ili pojedinci ili organizacije terorističkim grupama za otkupninu ... hiljade ljudi je takođe ubijeno, a milioni ljudi su raseljeni- kaže on za CNN.

Sani kaže da su banditi često nemilosrdni i ne libe se da ubiju ljude koji ne ispunjavaju njihove zahteve za otkupninom, a onda teraju porodice da plate otkup kako bi uzeli njihova tela.

- Znam članove porodice koji su išli da plaćaju otkupnine nakon isteka roka, ali su na žalost morali da plate otkup za leš. Otkupnina podstiče otmicu, ali odbijanje plaćanja dovešće do ubijanja nevinih osoba- kaže on.

Tokom 2017. godine, nigerijski senat odobrio je smrtnu kaznu za otmice u kojima dođe do smrtnog ishoda, ali mnogi Nigerijci ne žele da rizikuju i prijave kidnapovanje svojih najbližih bezbednosnim agencijama iz straha da će njihovi članovi porodice snositi posledice. Većina pronađe načine za prikupi novac, obično prodajom stvari i nekretnina.

Porast otmica u školama

Pored napada na sela, nedavno je zabeležen i porast broja otmičara koji kidnapuju učenike u školama - samo u protekla četiri meseca odvedeno je skoro 800 dece. Od početka godine dogodila su se četiri otmice u akademskim institucijama na severu Nigerije. U najnovijem incidentu, prošle nedelje ubijeno je troje od 20 studenata otetih sa Univerziteta Grinfild u Kaduni.

Za razliku od svoje porodice, Habiba je oslobođena zajedno sa školskim drugarima nakon samo tri dana. Guverner države Zamfara Belo Matavale porekao je da je platio otkupninu, ali je rekao da su sa "banditima" pregovarali o njihovom puštanju. Mnogi veruju da su zloglasne otmice Čiboka iz 2014. godine od strane organizacije Boko Haram pomogle da škole postanu unosna meta.

- Videli su šta se desilo sa Boko Haramom i devojke i banditi iz Čiboka usvojili su istu strategiju. Teško im je da prestanu sa otmicom ... otkrili su da je to rudnik zlata- kaže Sani.

Zbog otmice nekoliko članova porodice, Habibu i njene roditelje zadesilo je veliko siromaštvo, ali ona se vratila u školu i odlučna je da nastavi sa svojim školovanjem.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA