Ispod leda Antarktika otkriven davno izgubljeni svet: Ono što su naučnici upravo objavili će vas raspametiti

S. K.
S. K.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 1

U zabačenom istočnom regionu Antarktika, poznatom kao Vilksova zemlja, naučnici su otkrili ogroman prastari pejzaž koji je netaknut više od 34 miliona godina.

Ova oblast, veličine Belgije, nalazi se duboko u unutrašnjosti kontinenta, daleko od obale, a leži ispod više od 1,5 kilometara debelog sloja leda.

"Vremenska kapsula"

Koristeći podatke sa satelita i radar, koji prodire kroz led, istraživači su zaključili da je ovaj zaboravljeni svet nekada bio “išaran” rekama, prekriven šumama, pa čak i palmama!

Pojedini dokazi su postojali i ranije, poput polena palmi otkrivenog uz obalu Antarktika, što je ukazivalo na nekada bujan, zelen pejzaž, prenosi Daily Mail.

Procenjuje se da se čitav predeo prostire na više od 31.000 kvadratnih kilometara, otprilike veličine američke savezne države Merilend.

“To je kao da ste pronašli vremensku kapsulu”, kazao je profesor Stjuart Džejmison, glavni autor studije sa Univerziteta Daram.

Topljenje leda na Antarktiku Topljenje leda na Antarktiku... Foto: Shutterstock/Bernhard Staehli

Veća enigma od Marsa

U drevnim vremenima, kako su se kontinenti pomerali, Antarktik se postepeno premestio ka Južnom polu. Ova promena uzrokovala je formiranje snažne okeanske struje oko kontinenta, koja ga je izolovala od toplijih voda.

Istovremeno, koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi počela je da opada, što je dovelo do globalnog zahlađenja. Kombinacija ovih faktora izazvala je formiranje masivnih ledenih pokrivača, pretvarajući Antarktik u “zaleđenu pustinju” kakav je i danas.

”Zemljište ispod antarktičkog ledenog pokrivača na istoku manje je poznato nego površina Marsa“, naglasio je Džejmison.

On dodaje da tim istražuje mali deo skrivenog pejzaža, kako bi saznali više o njegovoj evoluciji, ali I istoriji samog ledenog pokrivača.

Antarktik Foto: Jam Press / Jam Press / Profimedia

Zapanjujući pejzaž

Studija je otkrila dramatičan pejzaž ispod leda, sa impozantnim grebenima i dubokim dolinama koje su ostale zarobljene milionima godina. Identifikovana su tri bloka povišenog tla, dugačka između 120 i 170 kilometara i široka do 85 kilometara. Ta područja razdvajaju doline široke do 40 kilometara, a koje se spuštaju do 1.200 metara dubine.

”Zapanjujuće je da ovaj pejzaž, skriven vekovima, može da nam otkrije toliko o ranoj i dugoročnoj istoriji antarktičkog ledenog pokrivača na istoku“, rekao je profesor Nil Ros, geofizičar sa Univerziteta Njukasl i koautor studije.

Otkriće, takođe, pruža uvid u to kako bi se ledeni pokrivač mogao ponašati u budućnosti, usled klimatskih promena. Korišćenjem satelitskih snimaka, naučnici su otkrili suptilne “izbočine” na površini, a zatim pomoću kompjuterskih modela rekonstruisali promene pejzaža tokom vremena.

”Ono što vidimo jeste drevna površina zemlje koju led nije erodirao - izgleda kao da su je oblikovale reke pre nego što je led stigao”, objasnio je profesor Džejmison.

Upozorenje naučnika

U to vreme, region je verovatno bio “išaran” rekama i gustim šumama koje su napredovale u umerenom klimatskom pojasu. Iako se led u okolini delimično otapao tokom toplijih razdoblja, nikada nije dovoljno nestao da otkrije zarobljeni pejzaž.

Naučnici upozoravaju da bi se - ukoliko se globalno zagrevanje nastavi, delovi ledenog pokrivača mogli ponovo povući. Ipak, da bi se došlo do ovog drevnog sveta, potrebno je izbušiti više od kilometar i po debelog leda, što zahteva ogromna ulaganja i vreme.

”Nastavićemo da istražujemo i popunjavamo praznine tamo gde nemamo podatke, jer želimo bolje da razumemo kako su se ledeni pokrivač i podzemni svet ispod njega menjali tokom svoje duge istorije”, poručio je Džejmison.

(Telegraf.rs)

Video: Dobrodošli na jezero Moraine: Priroda u punom sjaju

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Brk

    12. jun 2025 | 09:47

    😂😂😂😂😂😂 vajni naucnici su zaboravili da kazu možda,trebalo bi ili makar verovatno! Tada bi informacija imala smisla sa svime time o čemu pricaju.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA