
Danas se navršava tačno 111 godina od Sarajevskog atentata: Gavrilo Princip promenio tok istorije na Vidovdan
Na današnji dan pre tačno 111 godina, član Mlade Bosne, devetnaestogodišnji Gavrilo Princip u Sarajevu je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, usmrtivši tom prilikom i njegovu suprugu Sofiju.
Mesec dana kasnije, 28. jula 1914. napadom Austrougarske na Srbiju počeo je Prvi svetski rat.
Garilo Princip je rođen 25. jula 1894. godine u selu Obljaj kod Bosanskog Grahova, u tadašnjoj Austrugarskoj, kao drugo od devetoro dece.
Gavrilovi roditelji, Petar i Mariјa (devoјačko Mićić), bili su siromašni poljoprivrednici koјi su skromno živeli.
Prema nekim izvorima, Princip se pridružio Mladoj Bosni već 1911. godine. Godine 1912. Gavrilo je izbačen iz škole zbog učešća u demonstracijama protiv austrougarskih vlasti, nakon čega je napustio Sarajevo i krenuo je peške na put do Beograda dug 280 kilometara. U Beogradu se pridružio srpskim četničkim odredima koji su se borili protiv Osmanlija, pod vođstvom majora Vojislava Tankosića, koji je bio pripadnik Crne ruke.
U Beogradu upoznaje Živojina Rafajlovića, jednog od osnivača Srpske četničke organizacije, koji ga šalje (zajedno sa 15 drugih članova Mlade Bosne) u četnički centar za obuku u Vranju.
Tamo je uvežbavao pucanje, korišćenje bombe i noža, a nakon što je obuka završena vratio se u Beograd.
Zaverenici i atentat
Iako je sam atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda izveo Princip, on nije delovao sam. U čitavoj akciji učestvovalo je još pet zaverenika, svi mladi i većinom maloletni, koji su bili raspoređeni duž trase kojom je prolazila automobilska kolona.
Uz Principa su bili:
- Muhamed Mehmedbašić, sa bombom, stajao je kod Austrougarske banke. Nije uspeo da baci bombu.
- Nedeljko Čabrinović stajao je preko puta Dimovića kuće, prvi je bacio bombu, ali nije uspeo u atentatu.
- Trifko Grabež koji je, zajedno s Principom i Čabrinovićem, došao iz Beograda, sa pištoljem i bombom stajao je nedaleko od Latinske ćuprije.
- Vasa Čubrilović, imao je pištolj i bombu i bio je najmlađi učesnik atentata, kasnije istoričar i član SANU
- Cvjetko Popović je imao bombu i pištolj i stajao je na uglu Ćumurija ulice i Apelove obal. Iako nije reagovao tokom napada osuđen je zbog učešća u zaveri.

Svi su bili deo širih priprema u kojima je učestvovalo više od deset ljudi. Atentatori su nosili bombe i pištolje, a svi uhapšeni su bili maloletni po austrijskom zakonu. Neki su kasnije imali istaknute uloge u društvu, dok su drugi umrli mladi u zatvoru. Svi su bili vođeni idejom oslobođenja južnoslovenskih naroda od austrougarske vlasti.
U trenutku kada se susreo sa vozilom austrougarskog prestolonaslednika, Princip je istupio, izvukao svoj pištolj i iz neposredne blizine ispalio dva hica u pravcu automobila. Prvi je pogodio Franca Ferdinanda u vrat, dok je drugi u stomak pogodio njegovu suprugu Sofiju. Oboje su ubrzo preminuli.
Gavrilo je pokušao da se ubije, ali je savladan i pištolj mu je oduzet, pre nego što je imao priliku da ispali još jedan hitac. Na suđenju je rekao da žali zbog ubistva vojvotkinje i da je hteo da ubije generala Oskara Poćoreka, ali da je ipak ponosan na ono što je učinio.
- Ja sam jugoslovenski nacionalista, težim za ujedinjenjem svih Jugoslovena, pod bilo kakvim političkim oblikom i za njihovim oslobođenjem od Austrije - rekao je na suđenju.
Kazna i zatvor
Prema zakonu Austrougarske, Gavrilo Princip je sa nepunih dvadeset godina i dalje bio maloletan. Zbog ovoga je umesto na smrt, osuđen na dvadeset godina teške robije.

Odveden je na izdržavanje kazne u zloglasni zatvor Terezin u današnjoj Češkoj. Tamo su u decembru iste godine prebačeni i drugi učesnici atentata u Sarajevu - Trifko Grabež i Nedeljko Čabrinović, ali Princip je držan u strogoj izolaciji.
Nepune četiri godine nakon atentata, Gavrilo Princip, izmučen tuberkulozom, umro je u ozloglašenom austrougarskom zatvoru. Kako se navodi, njegovo telo je krišom sahranjeno u neoznačeni grob, ali je vojnik češke nacionalnosti ipak zapamtio gde se on nalazi.
Posmrtni ostaci Gavrila Principa i ostalih učesnika atentata su 7. jula 1920. preneseni u zajedničku grobnicu u Sarajevu da bi 1939. bili sahranjeni u "Kapeli Vidovdanskih heroja".
Na ploči u kapeli nalazi se natpis "Vidovdanski heroji", a sa njihovim imenima stoje i Njegoševi stihovi: "Blago tome ko dovijek živi, imao se rašta i roditi".
(Telegraf.rs)
Video: Šta se desi kada ne poštujete pravila: Pušila elektornsku cigararetu u avionu pa izabačena napolje
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.