
Naučnici otkrili nezamislivo veliku crnu rupu: Svemir jedva može da "podnese" njenu veličinu
Naučnici su otkrili najveću crnu rupu u univerzumu do danas, čija je masa poput neverovatnih 36 milijardi Sunca.
Ovaj džin nalazi se u galaksiji poznatoj kao Kosmička potkovica (u sazvežđu Lava), udaljenoj pet milijardi svetlosnih godina od Zemlje, prenosi Daily Mail.
Neverovatno otkriće
Novootkrivena crna rupa je najmanje 10.000 puta masivnija od supermasivne crne rupe u središtu Mlečnog puta, što je, prema rečima astronoma, gotovo na gornjoj teorijskoj granici onoga što je fizički moguće u kosmosu.
Naučnici smatraju da svaka galaksija u svom jezgru ima supermasivnu crnu rupu, dok najveće mogu sadržati još ekstremnije, takozvane ultramasivne crne rupe.
Neverovatno otkriće je epilog međunarodne saradnje, a objavljeno je u časopisu “Monthly Notices of the Royal Astronomical Society”. Ova crna rupa spada među deset najmasivnijih ikada detektovanih, a moguće da je i na samom vrhu liste, navodi profesor Tomas Kolet sa Univerziteta u Portsmutu.
Crna rupa nije aktivna
Naučnici veruju da ogromna masa crne rupe potiče iz veličine njene matične galaksije - Kosmičke potkovice, koja je jedna od najvećih ikada otkrivenih.
Još zanimljivije, reč je o takozvanoj fosilnoj grupi - strukturi nastaloj kada se čitav “jato” galaksija uruši u jednu gigantsku, a koja zatim “proguta” manje susede.
“Vrlo je verovatno da su sve supermasivne crne rupe iz galaksija-satelita vremenom spojene u ovu ultramasivnu crnu rupu koju danas posmatramo”, ističe profesor Kolet.
Uprkos svojoj veličini, ova crna rupa nije aktivna - ne privlači i ne “usisava” gas, prašinu, zvezdanu materiju ili druge čestice iz svoje okoline, i ne zrači prepoznatljive emisije, što je uobičajeni način njenog otkrivanja.
Prema Ajnštajnovoj teoriji relativnosti, masivni objekti ”savijaju” prostor-vreme slično kao što teg deformiše površinu tramboline. Kada su objekti ekstremno masivni - poput crnih rupa ili “jata” galaksija - gravitaciona sočiva mogu zakriviti putanju svetlosti.

Precizno merenje
U slučaju Kosmičke potkovice, masa galaksije “savija” svetlost pozadinske galaksije u oblik potkovice, stvarajući takozvani Ajnštajnov prsten.
Upravo ovo svojstvo omogućilo je naučnicima da procene veličinu crne rupe, kombinovanjem podataka o kretanju zvezda u njenoj unutrašnjosti (brzinom od gotovo 400 km/s) i mere gravitacionog sočiva.
Ova tehnika detekcije mogla bi da otvori vrata ka pronalaženju i merenju masa skrivenih ultramasivnih crnih rupa širom svemira, čak i kada su potpuno “tihe”.
“Obično je merenje masa crnih rupa na ovakvim udaljenostima moguće samo ako su aktivne, ali tada procene često imaju odstupanja. Naš pristup omogućava precizna merenja čak i kod potpuno neaktivnih crnih rupa”, rekao je autor istraživanja Karlos Melo sa Federalnog univerziteta Rio Grande do Sul u Brazilu.
Ovo otkriće ne samo da obara rekorde, već pruža ključne uvide u vezu između mase crne rupe i veličine svemira - pitanje koje i dalje intrigira astrofizičare širom sveta.
(Telegraf.rs)
Video: Misteriozan fenomen snimljen na nebu, mreže se usijale, evo o čemu se radi: Koliko Sunca vidite?
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.