PLANETA NA IZDISAJU Prošli smo prelomnu tačku - počelo je masovno propadanje, ugrožene stotine miliona ljudi

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Zemlja je, prema najnovijem izveštaju naučnika iz sveta, već zakoračila u prvu klimatsku prelomnu tačku - i to katastrofalnu.

Korali u tropskim morima, koji su dom četvrtine svih morskih vrsta, ulaze u fazu dugoročnog propadanja, a posledice ovog procesa ugrožavaju egzistenciju stotina miliona ljudi koji zavise od zdravlja tih ekosistema.

“Prelazak” se već dogodio

U izveštaju koji su spremili istraživači sa Univerziteta u Ekseteru, a koji je finansirala fondacija Džefa Bezosa, upozorava se da se svet nalazi na ivici da pređe još nekoliko takvih prelomnih tačaka, uključujući moguć kolaps prašume Amazona, poremećaj ključnih okeanskih struja i gubitak ledenih pokrivača na Grenlandu i Antarktiku.

Prelomne tačke, kako ih definišu naučnici, predstavljaju trenutke kada je neizbežno teško oštećenje ili potpuni kolaps nekog ekosistema, bez obzira na dalje ljudske intervencije.

U slučaju koralnih grebena, procenjuje se da su ovu tačku dostigli već sa porastom globalne temperature između 1 i 1,5 stepeni Celzijusa, u odnosu na predindustrijski period, s najverovatnijom vrednošću od oko 1,2 stepena.

S obzirom na to da se planeta trenutno zagrejala za oko 1,4 stepena, jasno je, kažu naučnici, da se prelazak ove granice već dogodio.

Veliki koralni greben, Australija Foto: Pixabay/steinchen

Ozbiljan udarac za ljude

“Više ne možemo govoriti o klimatskim prelomnim tačkama kao nečemu što tek dolazi. Prva - masovno propadanje tropskih korala - već se dešava“, izjavio je profesor Tim Lenton sa Univerzitetu u Ekseteru.

On je upozorio da je ovo ozbiljan udarac za stotine miliona ljudi koji zavise od korala, bilo kroz ribarstvo, turizam ili zaštitu obala, prenosi The Guardian.

Od januara 2023. godine svet prolazi kroz četvrti globalni događaj izbeljivanja korala - najgori do sada.

Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama okeana, što je izazvalo stres, bolesti i masovno uginuće korala. Naučnici su ocenili da su grebeni sada ušli u “neistraženu teritoriju“, gde se ne zna tačno kako će ekosistemi dalje reagovati.

U izveštaju se navodi da bi korali mogli opstati u značajnoj meri samo ako se globalna temperatura hitno smanji na 1,2 stepena, a zatim i dalje na 1 stepen. Međutim, takav razvoj događaja zahtevao bi nagla i praktično nezamisliva smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte u veoma kratkom roku. Bez tih rezova, temperatura će dostići kritičnih 1,5 stepeni već u narednoj deceniji.

Različita mišljenja

Ipak, ne slažu se svi sa tvrdnjama iz najnovijeg izveštaja. Profesor Piter Mambaj sa Univerziteta u Kvinslendu, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za koralne grebene, smatra da iako je njihovo propadanje realnost, ima i dokaza koji ukazuju na moguću prilagodljivost.

Prema njegovim rečima, određene vrste korala pokazuju otpornost čak i na dva stepena zagrevanja, što znači da bi mogli ostati funkcionalni i u toplijem svetu.

Mambaj upozorava da je važno ne širiti fatalizam i ne predstavljati grebene kao izgubljenu stvar, jer bi to moglo dovesti do toga da društvo potpuno odustane od njihovog očuvanja.

On ističe da su i dalje neophodne agresivne klimatske mere, ali i efikasnije lokalno upravljanje grebenima kako bi se zaštitili preostali funkcionalni sistemi.

antarktik Foto: Shutterstock

“Seme za obnovu“

Istraživači iz Svetskog fonda za prirodu (WWF) takođe su učestvovali u izradi izveštaja, a njihov glavni savetnik, dr Majk Baret, kaže da je očuvanje korala sada važnije nego ikad pre.

On navodi da postoje tzv. klimatska utočišta, odnosno mesta gde uticaj globalnog zagrevanja nije tako izražen, i da je njihova zaštita od suštinskog značaja. Ta mesta, prema njegovim rečima, mogu poslužiti kao “seme za obnovu“ u budućnosti, kada (i ako) čovečanstvo uspe da stabilizuje klimu.

Dr Trejsi Ejnsvort iz Međunarodnog društva za koralne grebene kaže da se u mnogim krajevima sveta njihovi ekosistemi već menjaju. Neki više nisu dominantno sačinjeni od korala, dok drugi gube biološku raznovrsnost.

Ona upozorava da budućnost koralnih grebena nije u povratku na staro, već u transformaciji, rekonstrukciji i adaptaciji na nove uslove.

U Australijskom institutu za nauku o moru navode da interpretaciju globalnih podataka treba uzeti s oprezom, jer se u proseku kriju značajne regionalne razlike, a uz to globalna temperatura još nije stabilizovana. Prema njima, i dalje postoji uski vremenski okvir za delovanje.

Amazon deforestacija Foto: Shutterstock/Frontpage

Amazon blizu tačke kolapsa

Uz korale, u izveštaju se kao posebno “rizične tačke” izdvajaju zapadni Antarktik i Grenland. Na ovim mestima ledeni pokrivači gube masu sve brže, a to direktno doprinosi porastu nivoa mora. Profesor Lenton tvrdi da su i ti sistemi ”opasno blizu“ svojih prelomnih tačaka.

Takođe, prašuma Amazona, pod dvostrukim pritiskom klimatskih promena i krčenja, sada je, prema novim analizama, bliža tački kolapsa nego što se ranije pretpostavljalo. Ako bi Amazon prešao tu granicu, posledice bi bile nesagledivo velike za globalni klimatski sistem.

Ipak, izveštaj ne donosi samo loše vesti. Naučnici ističu postojanje pozitivnih prelomnih tačaka - trenutaka kada se društveni procesi, poput usvajanja električnih vozila, prelaska na obnovljive izvore energije ili promene potrošačkih navika, mogu odjednom ubrzati i dovesti do velikih smanjenja štetnih emisija.

Prema rečima profesora Lentona, sadašnja borba je borba protiv vremena - da li će pozitivne prelomne tačke doći pre nego što negativne dovedu do nepopravljive štete?

(Telegraf.rs)

Video: Mlade ajkule kružile oko lešine kita, a onda je iz dubina izronilo "čudovište": Neverovatan snimak

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA