Obeležava se sto godina od prvog pojavljivanja Vinija Pua

Tačno sto godina prošlo je od prvog pojavljivanja crtanog junaka i jednog od najpoznatijih likova književnosti za decu, medveda Vinija Pua koji se prvi put pojavio u kratkoj priči "Pogrešna vrsta pčela", objavljenoj 24. decembra 1925. godine u londonskim večernjim novinama "London Evening News".

Lik je ubrzo stekao svetsku popularnost, zajedno sa Tigrom, Kristoferom Robinom, igrom "Puovi štapići" i izmišljenom šumom Aker 100, koja je u stvarnosti šuma Ešdaun u Istočnom Saseksu, gde je autor Alan Aleksander Miln imao seosku kuću, navodi BBC.

Preporučujemo

Velika popularnost Medveda Pua i danas donosi značajne prihode tom području, a lokalne vlasti izdvojile su oko 450.000 funti javnih sredstava za finansiranje programa događaja povodom jubileja.

Priče o Medvedu Puu smeštene su u šumu Ešdau, koja ima status prirodne lepote od posebnog značaja.

Miln je 1925. godine kupio imanje Kočford farmu, oko kilometar severno od šume, u blizini mesta Hartfild.

Knjiga "Vini Pu", zasnovana na izmišljenim avanturama Milnovog sina Kristofera Robina i njegovog plišanog medveda, objavljena je 1926. godine, dok je nastavak "Kuća na Puovom uglu" izašao 1928. godine.

Objavljene su i dve zbirke pesama sa istim likovima.

Originalni most na kojem su Miln i njegov sin osmislili igru "Puovi štapići" krajem devedesetih godina postao je dotrajao i nebezbedan, pa je uklonjen i zamenjen replikom koja se i danas nalazi u šumi.

Originalna konstrukcija prodata je na aukciji 2021. godine za 131.000 funti.

Popularnost Vinija Pua dodatno je porasla nakon što je kompanija Dizni 1961. godine otkupila prava na priče.

Prodavnica suvenira i čajdžinica "Puov ugao, u blizini mosta u Hartfildu, otvorena je 1978. godine i ispunjena je uspomenama vezanim za ovog lika.

Vlasnik lokala Nil Rid izjavio je da je izuzetno videti posetioce iz celog sveta koji dolaze u malo englesko selo kako bi obeležili godišnjicu Medveda Puha.

Povodom 100. rođendana Medveda Pua planirane su brojne manifestacije, uključujući instalaciju koja bi centar za posetioce pretvorila u knjigu na rasklapanje u prirodnoj veličini, kao i otvaranje novih pešačkih staza, uz zaštitu osetljivih područja u šumi.

(Telegraf.rs/Tanjug)