Da li će ovako izgledati kraj sveta?! Zemlja može da ISPARI, naučnici otkrivaju mračan scenario

   
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Nedavno smo pisali da su naučnici otkrili misteriozni oblak gvožđa u obliku “šipke” u Maglini Prsten, u sazvežđu Lira. Trenutno, međutim, ne postoji jedinstvena ili potvrđena teorija kako je nastao.

Stručnjaci ističu da se ništa slično nije moglo videti u svemiru, a postoje dve teorije o njegovom poreklu.

Naučnici je koriste kao "poligon"

Maglina Prsten, koju je 1779. godine u severnom sazvežđu Lira prvi uočio francuski astronom Šarl Mesije, predstavlja živopisni gasni omotač koji je izbacila zvezda pri kraju faze sagorevanja nuklearnog goriva.

Zbog toga što je relativno blizu Zemlje, aktivna i emitira svetlost, naučnici je često koriste kao “poligon“ za testiranje novih teleskopa i instrumenata, pre nego što ih upotrebe za posmatranje udaljenijih kosmičkih objekata.

Istraživači smatraju da otkrivena “gvozdena šipka” možda nudi uvid u moguću sudbinu Zemlje u dalekoj budućnosti. U novoj studiji se navodi da ovakav “pojas” jonizovanih atoma gvožđa nikada nije primećen u nekoj planetarnoj maglini, što ga čini posebno intrigantnim za astronome.

Maglina Mesje 57, Maglina prsten Maglina Prsten; Foto: ESA/Webb|NASA|CSA|M. Barlow|N. Cox|R. Wesson via CNP / INSTAR Images / Profimedia

Dve vodeće hipoteze

Prema jednoj od vodećih hipoteza, “gvozdena šipka” je formirana tokom izbacivanja spoljašnjih slojeva zvezde, u procesu koji još nije u potpunosti shvaćen, prenosi Daily Mail.

Prema drugoj, mogla bi predstavljati posledicu uništenja stenovite planete koja je nekada kružila oko zvezde iz koje je nastala Maglina Prsten. Ako je ta planeta bila slična Zemlji, Veneri ili Marsu, njen materijal bi se tokom razaranja mogao razvući i pretvoriti u trag gvožđa koji danas vidimo.

Naučnici objašnjavaju da količina gvožđa u ovoj strukturi odgovara masi koja bi se mogla očekivati ako bi planeta veličine Zemlje ili Venere bila potpuno uništena. Manje planete, poput Merkura ili Marsa, proizvele bi nešto manje gvožđa, dok bi veće ostavile i više materijala nego što je trenutno uočeno.

Ipak, sve ostaje u domenu pretpostavki.

"Smrtonosna zona"

Zvezde poput Sunca tokom većeg dela svog života nalaze se u stabilnoj fazi, ali kada im ponestane vodonika, počinje njihova završna transformacija. Sunce će za oko pet milijardi godina ući u fazu crvenog džina, kada će se enormno proširiti - čak i do 1.000 puta u odnosu na današnju veličinu.

Tokom tog procesa, Zemlja će se naći u “smrtonosnoj zoni”. Naučnici procenjuju da će ili potpuno ispariti usled ekstremne toplote ili biti rastrgnuta snažnim gravitacionim silama i “progutana“ od strane Sunca.

Istraživanja objavljena 2025. godine dodatno podržavaju ovu teoriju, jer pokazuju da crveni džinovi gotovo uopšte nemaju planete nalik Zemlji u bliskim orbitama - verovatno zato što su već uništene.

Ako se potvrdi da je “gvozdena šipka” u Maglini Prsten zaista ostatak nekadašnje planete, ona bi mogla predstavljati svojevrsnu "kosmičku najavu sudbine" koja čeka i Zemlju. Ipak, naučnici upozoravaju da je za konačan zaključak potrebno još dokaza, kao i pronalazak sličnih struktura u drugim maglinama.

(Telegraf.rs)

Video: Misteriozan fenomen snimljen na nebu, mreže se usijale, evo o čemu se radi: Koliko Sunca vidite?

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA