Najmisterioznija slika naše istorije: Sve što mislite da znate o "Seobi Srba" verovatno je pogrešno
Za početak da naglasimo, pun naziv glasi “ Seoba Srba pod patrijarhom Arsenijem III Crnojevićem” i nije u pitanju jedna već - četiri slike!
Prvu verziju, impozantnih dimenzija 380×580 centimetara, jedan od naših najvećih umetnika svih vremena, Paja Jovanović, uradio je 1896. godine, po narudžbini patrijarha Georgija Brankovića.
Planirana za Budimpeštu
Čuvena slika prikazuje Srbe kako napuštaju takozvanu Staru Srbiju tokom Velikih seoba krajem 17. veka i dolaze u Vojvodinu, prenosi Istorijski Zabavnik.
Delo je trebalo da bude prikazano na Milenijumskoj izložbi u Budimpešti 1897. i Paja Jovanović ga je završio na vreme. Međutim, onda su se pojavili “problemi”.
Patrijarh, naime, nije bio zadovoljan verzijom - Srbi su mu na njoj više ličili na “rulju koja beži”, a manje na ratnike koji dolaze da brane Zapad od najezde Turaka.
"Pančevačka" verzija
I tako je umetnik morao da izmeni nekoliko detalja. Umesto žene sa detetom, na konja je stavio ratnika, dodao je vojnike, a obrisao stado ovaca i zapregu koja prevozi nejač. Iako su izmene napravljene relativno brzo, slika nije bila gotova na vreme da putuje u Budimpeštu, pa na kraju nije prikazana na izložbi.
Umesto toga, otkrivena je u Patrijaršijskom dvoru u Sremski Karlovcima 1896. i tu se nalazila sve do 1941. kada je, tokom okupacije NDH, ukradena i preneta u Zagreb. Nakon rata je vraćena i danas se nalazi u Sabornoj dvorani Srpske patrijaršije u Beogradu. Nažalost, osim retkih izuzetaka, nije otvorena za javnost.
Paralelno sa slikom koju je naručio patrijarh, Paja Jovanović je radio i na drugoj verziji manjih dimenzija na kojoj je zadržao svoje idejno rešenje. Ta druga, takozvana pančevačka verzija (126×190cm) nalazi se u muzeju u tom gradu i danas je najpoznatija varijanta ove slike.
Zašto? Zato što je prvo bila u vlasništvu zagrebačkog kolekcionara Petara Nikolića koji je od Paje Jovanovića zajedno sa slikom otkupio i pravo na litografsku reprodukciju. Nikolić je očigledno imao dobar njuh, jer su te reprodukcije postale veoma popularne, ljudi su ih rado kupovali i držali na zidovima svojih domova, pa su ove “Seobe” tako postale (i ostale) najprepoznatljivija verzija.
Dve privatne narudžbine
Nakon toga, Paja je naslikao još dve verzije, znatno manje “Seobe Srba” po privatnim narudžbinama.
Jednu, dimenzija 65,2×96,5 centimetara naručila je tokom Drugog svetskog rata doktorka Darinka Smodlaka koja je tražila da lik žene na konju bude urađen po njoj. Lokacija ove slike danas je nepoznata i pretpostavlja se da je izgubljena.
Četvrtu verziju, dimenzija 39×59 centimetara, bogati trgovac Milenko Čavić poklonio je porodici Mandukić koja je nakon 1945. emigrirala u Ameriku ponevši je sa sobom. Slika je i danas u njihovom vlasništvu i nalazi se u Njujorku, a samo je 2009. kratko boravila u Beogradu zbog izložbe posvećene Paji Jovanoviću.
(Telegraf.rs)
Video: Od njegove rike za hranu ledi se krv u žilama, a toliko je sladak dok ruča usred Beograda
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Mitar
Ko li je pisao istoriju koja se ucila po skolama od pedesetih pa na ovamo hmmm
Podelite komentar
milenko
Taj paja je mnogo loš čovek bio . Nekako je bio turski sluga . Previše je slikao turske ubice Srpskog naroda .
Podelite komentar