Istraživači u Turskoj izazvali šok i nevericu: "Ovo bi mogli da budu ostaci Nojeve barke!"

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 1

Visoko u planinama Turske nalazi se neobična geološka formacija za koju pojedini istraživači veruju da bi mogla predstavljati ostatke - Nojeve barke.

Prema biblijskom predanju, ogromni brod je spasao čovečanstvo i životinjske vrste od uništenja tokom katastrofalnog potopa, pre više od 4.300 godina.

"Prisustvo strukture nalik brodu"

Sada tim američkih istraživača, koji radi na lokaciji Durupinar kod planine Ararat, tvrdi da je otkrio navodne “podzemne tunele”, prenosi Daily Mail.

Nezavisni stručnjak iz projekta Noah's Ark Scans, Endru Džons, koristio je georadar i otkrio, kako navodi, mrežu “hodnika” koji se spajaju u šuplju centralnu prostoriju - nazvanu “atrijum”.

Džons je otkriće povezao sa biblijskim opisom barke, prema kojem je brod imao “tri unutrašnja nivoa“ namenjena smeštaju ljudi i životinja.

“Bog je rekao da Noje uvede životinje. Tako da budu tamo, zajedno sa njim, i njegovom porodicom. Zanimljivo da se ove praznine poravnavaju ispod zemlje i nisu nasumične. Takođe, prate određeni obrazac“, rekao je Džons.

On je dodao da su istraživanja pomoću infracrvene termografije - tehnologije koja detektuje toplotne razlike i može otkriti skrivene strukture pod zemljom - ukazala na “prisustvo strukture nalik brodu”, zakopane duboko u zemlji.

Lokacija Durupinar, koja se nalazi oko 29 kilometara od planine Ararat, najvišeg vrha Turske, modernom svetu je poznata tek manje od jednog veka.

Nojeva barka Ilustracija: JL / Alamy / Profimedia

"Odgovara obliku i dimenzijama"

Prema lokalnim izveštajima, obilne kiše i zemljotresi u maju 1948. godine isprali su okolno blato i otkrili ovu neobičnu formaciju.

Biblija navodi da se Nojeva barka zaustavila na planinama Ararata, nakon 150 dana potopa, koji je prekrio Zemlju i sve živo što nije bilo u drvenoj lađi.

Zanimljivo da se pomenuta formacija nalazi blizu planine čiji vrh, prema pojedinim tumačenjima, “odgovara obliku i dimenzijama barke”.

Prema biblijskom predanju, barka je bila “300 lakata duga, 50 lakata široka i 30 lakata visoka”, što približno odgovara dužini od 157 metara, širini od 26,2 metra i visini od 15,8 metara.

Ideja da se barka “nasukala” na planini Ararat dugo izaziva naučne rasprave. Dok jedni tvrde da je reč o prirodnoj geološkoj formaciji, drugi ukazuje na nešto daleko neobičnije.

Endru Džons navodi da je zajedno sa svojim timom, 2024. godine, prikupio 88 uzoraka iz unutrašnjosti i spoljašnjosti navodne “barke”.

Nojeva barka Foto: akg / Bible Land Pictures / akg-images / Profimedia

"Nije nešto što biste očekivali..."

Ispitivanje zemljišta pokazalo je izuzetno visok nivo kalijuma, što je, prema njima, u skladu sa velikim količinama razgrađenog drveta.

“Zbog izuzetno hladne klime, mnogi delovi barke su i dalje očuvani“, navodi se u objavi Noah's Ark Scans.

Tokom 2024. godine, Džons je kazao da je njegov tim “identifikovao ugaone strukture na dubini od oko 6,1 metar ispod površine”, koje bi mogle predstavljati “prostorije ispod platforme nalik palubi”.

“Ovo nije nešto što biste očekivali da vidite ako je lokacija samo čvrsta stena ili rezultat nasumičnih nanosa blata. Ali, upravo je ono što biste očekivali ako je u pitanju ručno napravljena lađa, u skladu sa biblijskim opisima Nojeve barke“, rekao je Džons.

Član istraživačkog tima, Vilijam Krebtri, dodaje da se čini da tunel “prolazi od vrha formacije ka njenom centru” i da je dovoljno velik da se kroz njega može hodati.

“Konačni cilj nije samo analiza zemljišta, iako je i to važno, niti samo skeniranje, već da nekako uđemo u sam brod“, rekao je Džons.

(Telegraf.rs)

Video: Zašto stanovnike Jagodine zovemo "Ćuranima" i ko je živeo u ovom gradu?

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA