Arhitekta otkrio novi trend među elitom: Evo kako se bogati pripremaju za NAJGORI MOGUĆI SCENARIO
U svetu ultra bogatih ideja o posedovanju skrivenog utočišta, u slučaju katastrofe, odavno je prešla granicu fikcije i postala arhitektonsko-inženjerski poduhvat.
Britanski arhitekta Filip Poli jedan je od ljudi kojima se obraćaju oni koji žele da se obezbede u slučaju velike nevolje. Njegov rad se fokusira na projektovanje sistema koji bi mogli da održavaju ljudski život godinama ispod površine Zemlje.
"Zatvorene samoodržive celine"
Poli je osnovao kompaniju Pauley Interactive i radio kao konsultant na projektima koji uključuju napredne tehnologije. Tokom karijere je sarađivao sa vojnim strukturama, uključujući američku mornaricu, kao i sa industrijskim gigantima poput BAE Systems.
Iako je njegov profesionalni fokus ranije bio na proširenoj realnosti (augumented reality) i digitalnim sistemima, danas sve više pažnje posvećuje jednoj ideji - kako preživeti “najgori scenario”.
Poli tvrdi da njegovi klijenti uključuju vlade, vojne organizacije i ekstremno bogate pojedince koji žele da osiguraju opstanak u slučaju globalne katastrofe.
Ti sistemi, kako ih opisuje, predstavljaju “zatvorene samoodržive celine” - podzemne komplekse veličine avio-hangara. Unutra se mogu nalaziti privatne prostorije, zajednički prostori i različiti sadržaji za život i rekreaciju.
Ipak, prema njegovim rečima, ovi prostori nisu zamišljeni kao “sumorne betonske pećine”. Naprotiv, dizajnirani su da deluju “luksuzno”, sa enterijerima koji se po opremljenosti mogu porediti s privatnim avionima.
Izgradnja se odvija u tajnosti
Cene takvih projekata kreću se u stotinama miliona dolara, a izgradnja se često odvija u tajnosti, prenosi Daily Mail.
Većina današnjih bunkera, tvrdi Poli, i dalje je ograničena po kapacitetu i trajanju. Uglavnom su projektovani da omoguće preživljavanje od nekoliko meseci, dok najnapredniji vojni sistemi mogu izdržati nešto duže.
Međutim, njegov pristup ide dalje. Cilj su sistemi koji funkcionišu kao potpuno zatvoreni - sposobni da reprodukuju uslove života na Zemlji, ali bez spoljne podrške, tokom više godina.
U idealnom scenariju, ovi podzemni kompleksi bi imali veštačko osvetljenje koje imitira dnevni i noćni ciklus, unutrašnje šume i vegetaciju, pa čak i “veštačke prozore” koji stvaraju osećaj otvorenog prostora.
Hrana bi se proizvodila kroz hidroponske i akvaponske farme, uz sisteme za reciklažu ugljen-dioksida i zatvorene cikluse potrošnje resursa. Planiraju se i rezervoari sa ribom za ishranu, kao i alternativni izvori proteina, poput insekata.
Prema toj viziji, klasična stočarska proizvodnja praktično ne bi postojala.
"Priprema za globalne rizike"
Iako se ovi sistemi predstavljaju kao tehnološki napredni i luksuzni, realnost života u njima ostaje strogo kontrolisana. Poli navodi da bi ishrana bila uglavnom biljna, uz povremeni riblji i proteinski unos iz alternativnih izvora.
Psihološki aspekt života u zatvorenom prostoru godinama je posebno izazovan, pa se projektima pridaje velika pažnja kada je u pitanju ambijent. Prostori su osmišljeni tako da budu svetli, otvoreni i što manje klaustrofobični, uz korišćenje svetlosnih sistema koji simuliraju prirodni ciklus dana i noći.
Razlozi za razvoj ovakvih sistema, prema Poliju, nisu spekulacije ili pokušaj širenja panike, već "priprema za realne globalne rizike".
On navodi nekoliko mogućih scenarija - udar velikog asteroida, globalni nuklearni sukob, nove pandemije ili ozbiljne posledice klimatskih promena.
Posebno ističe mogućnost dugotrajnih klimatskih poremećaja i kolapsa osnovnih sistema za proizvodnju hrane, što bi Zemlju moglo učiniti teško naseljivom na duži period.
Priznaje da je nemoguće izgraditi bunker za sve ljude, a njegov cilj je da spasi “seme čovečanstva” koje bi moglo “ponovo da procveta” kada uslovi to dozvole.
“Seme može ostati neaktivno decenijama, ali kada uslovi postanu povoljni, ponovo će oživeti. Radi se o stvaranju ljudske banke semena za najgori scenario”, zaključio je Poli.
(Telegraf.rs)
Video: Da vidite šta ostavlja za sobom: Podseća pomalo na prase, krticu, glavni je arhitekta u prirodi
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.