NOVI SATELITSKI SNIMCI IZAZVALI UZBUNU Naftne mrlje zabeležene širom sveta: Ovo su najugroženije lokacije

S. K.
S. K.    
Čitanje: oko 1 min.
  • 0

Naftne mrlje godišnje prekrivaju oko 1,58 miliona kvadratnih kilometara svetskih okeana, što je površina približno tri puta veća od Španije, pokazala je nova satelitska analiza neprofitne organizacije "SkajČruf".

Više od 90 odsto procenjenog zagađenja naftom događa se u teritorijalnim vodama država, često u blizini obala, uključujući i zaštićena morska područja, prenosi Juronjuz.

Brodovi najčešći "krivci"

Najveće koncentracije naftnih mrlja zabeležene su u Crvenom moru, Persijskom zalivu, Sredozemnom i Crnom moru, kao i u vodama uz obale zapadne Afrike i oko Indonezije.

Analiza, objavljena 23. septembra tokom Nedelje klime u Njujorku, zasnovana je na satelitskim snimcima prikupljenim od 2023. do 2025. godine i podacima sistema "Cerulean" za praćenje zagađenja naftom.

Prema nalazima, brodovi su povezani sa oko 81 odsto naftnih mrlja čiji je mogući izvor bilo moguće utvrditi, pri čemu su najčešće bili uključeni tankeri i teretni brodovi.

Naftna i gasna infrastruktura na moru bila je povezana sa još oko 18 odsto zabeleženih mrlja.

"Stalni globalni problem"

Istraživači su više puta uočili 16 istih plovila u blizini naftnih mrlja, dok su neka postrojenja na moru, takođe, više puta povezivana sa zagađenjem.

"Zagađenje naftom je stalni globalni problem koji se događa mnogo češće nego što pokazuju veliki incidenti o kojima se izveštava", rekao je Karl Vuster, glavni tehnološki direktor organizacije "SkajČruf".

Iako su koncentracije naftnih mrlja u oko 75 odsto zaštićenih morskih područja bile manje nego u okolnim vodama, zagađenje je registrovano i u osetljivim staništima, uključujući područje u Meksičkom zalivu u kojem živi kritično ugroženi Rajsov kit.

Stvarne razmere još veće?

Istraživači upozoravaju da stvarne razmere zagađenja mogu biti i veće, jer je satelitsko praćenje ograničeno na otvorenom moru.

Okeanima prete i ratovi, nesreće i potonuli brodovi.

Procenjuje se da na morskom dnu leži oko 8.500 potencijalno zagađujućih olupina, uglavnom iz dva svetska rata, od kojih neke već ispuštaju naftu zbog korozije trupa.

(Telegraf.rs/Tanjug)

Video: Evo kako izgleda Avalski toranj sniman iz drona

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA