Ovaj čovek je uspeo da spasi desetine miliona ljudi, a pred smrt su počeli da se okreću protiv njega (FOTO)

Važi za jednog od najupešnijih vakcinologa u istoriji, jer je spasio više života nego bilo koji drugi naučnik u XX veku

  • 4
Foto:Profimedia/Sciencephoto RM

Malo je ljudi koji su uspeli da promene svet i da ostave zaostavštinu dostojnu divljenja. Takvi ljudi su pravi uzori i zaslužuju da se o njihovim dostignućima priča. Jedan od takvih je i Moris Hileman, čovek koji je spasio na desetine miliona ljudskih života u XX veku, zahvaljujući svojim vakcinama.

NAJBIZARNIJE IKADA: Austrougarski vojnik ulazi u apoteku u Valjevu i na zidu vidi sliku svojih roditelja (FOTO)

On je rođen 1919. godine i bio je čuveni američki mikrobiolog, koji se specijalizovao za vakcinologiju i razvio je preko 40 vakcina.

Od 14 vakcina koje se preporučuju, on je razvio njih osam: protiv malih boginja, zauški, ovčijih boginja, meningitisa, pneumonije, hepatitisa A i B. Napravio je i MMR vancinu.

Važi za jednog od najupešnijih vakcinologa u istoriji, jer je spasio više života nego bilo koji drugi naučnik u XX veku.

Odrastanje i obrazovanje

Rođen je na farmi u Montani. Njegovi roditelji su imali osmoro dece. Njegova sestra bliznakinja je umrla na rođenju, a dva dana kasnije mu je preminula i majka.

Odrastao je kod ujaka Roberta Hilemena, a u mladosti je radio na porodičnoj farmi. Kada je bio osmi razred otkrio je dela Čarlsa Darvina i počeo je čita "Poreklo vrsta" u crkvi.

Zbog nedostatka novca nije mogao da pohađa fakultet. Naposletku je dobio stipendiju za Univerzitet u Čikagu, gde je 1944. godine doktorirao mikrobiologiju.

Foto: AP/Tanjug

Karijera

Na početku karijere je radio na vakcini protiv japanskog B encefalitisa, bolesti koja je pretila američkim trupama na Tihom okeanu tokom Drugog svetskog rata.

Kao šef odeljenja za respiratorne bolesti u Vojnom medicinskom centru od 1948. do 1957. godine, Hileman je otkrio genetske promene koje se javljaju kada virus mutira.

To mu je pomoglo da prizna da je epidemija u Hong Kongu 1957. godine mogla da postane ogromna. Posle devet dana mukotrpnog rada zajedno sa kolegom je otkrio novi grip koji je mogao da ubije milione ljudi.

Pripremljene su potrebne doze vakcina, tako da je takav scenario sprečen.

Iako je umrlo oko 69.000 Amerikanaca, pandemija je mogla da ubije više ljudi u SAD. On je tada dobio nagradu za svoj rad.

Foto-ilustracija: Foter/anna_t

Potom se pridružio kompaniji Merck & Co. gde je radio kao šef na istraživanju o virusima i ćelijske biologije u Pensilvaniji.

On i njegova grupa su otkrili vakcinu za hepatitis B koja je odobrena 1981. godine. Do 2003. godine čak 150 zemalja je prihvatilo vakcinu koja je smanjila ovu bolest kod mladih za 95%.

Ova vakcina se smatra njegovim najvećim dostignućem. Hileman je radio u brojnim nacionalnim i međunarodnim savetodavnim odborima.

Penzionisao se 1984. godine, kao protpredsednik Merck istraživačke laboratorije.

Takođe je bio i redovni profesor pedijatrije na Univerzitetu u Pensilvaniji. Umro je 2005. godine u 85 godini.

Pred kraj života doživeo je početak antikampanje protiv vakcina. Upitan da prokomentariše sve to, rekao je: "Nema tu pomoći. Ljudi će shvatiti značaj vakcina tek kada se budu vratili u period pre nego što sam ih napravio."

Ličnost

Bio je veoma svestran ali skroman čovek. Nijedna njegova vakcina nije nazvana po njemu.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA