≫ 

29. novembar, Dan republike Jugoslavije: Zašto se i kako slavio ovaj praznik širom naše bivše države (FOTO) (VIDEO)

Ono što pamte starije generacije za vreme ovog praznika su neradni dani, polaganje zakletve, plave kape i crvene marame, bogatu trpezu i razne svečanosti

  • 9

Dan Republike je naziv nacionalnog praznika, ili u narodu poznatijeg kao 29. novembar, koji se proslavljao u zemljama bivše Jugoslavije u spomen na dan proglašenja republike. Na današnji dan u Jugoslaviji je ukinuta monarhija i sva prava kralja Petra II Karađorđevića. Ustavotvorna skupština je usvojila deklaraciju o proglašenju republike prema kojoj je Jugoslavija "savezna država republikanskog oblika, zajednica ravnopravnih naroda koji su slobodno izrazili svoju volju da ostanu u Jugoslaviji".

VELIKA JUGOSLOVENSKA TAJNA: Te 1990. Evropa nam nudila milijarde, naši odbili i započeli rat (VIDEO)

Dan Republike je obeležavao godišnjicu Drugog zasedanja AVNOJ-a 29. novembar 1943., kada su predstavnici partizanskog pokreta otpora proglasili federalno uređenje Jugoslavije i ustavotvornu skupštinu FNRJ 29. novembra 1945. Na tom skupu je odlučeno da se budućoj Jugoslaviji pripoje južnoslovenske teritorije koje su na kraju Prvog svetskog rata ostale u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko primorje, Julijska krajina i druge).

AVNOJ je uveo naziv maršala Jugoslavije i dodelio ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu. Funkcija predsednika “prve vlade” nove Jugoslavije poverena je Titu.

Odlučeno je i da se formira Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) koji je imao izvesna svojstva vlade, a oduzeta su zakonska prava jugoslovenskoj vladi u izbeglištvu, zabranjen je povratak u zemlju kralju Petru II Karađorđeviću, do kraja rata.

Foto: Arhivska fotografija, Tanjug/Sava Radovanović

Sa raspadom SFRJ, prestalo se sa obeležavanjem Dana Republike u svim republikama nekadašnje zajedničke države osim u Srbiji. Dan Republike ostao je zvanični praznik u Saveznoj Republici Jugoslaviji sve do 14. novembra 2002. godine, kada je ukinut odlukom Veća građana Savezne skupštine SRJ.

Ono što pamte starije generacije za vreme ovog praznika su neradni dani, polaganje zakletve, plave kape i crvene marame, bogatu trpezu i razne svečanosti. Dok je za neke 29. novembar dan kada je formirana najprosperiternija država koja je postojala na ovim prostorima, neki ga smatraju pobedom totalitarizma i autoritarizma.

Do 1997. godine, 29. novembar je slavljen kao dan sećanja na Drugo zasedanje AVNOJ-a, ali je od tada počeo da se praznuje kao dan kada je 1945. Jugoslavija i formalno prestala da bude monarhija i postala republika.

Josip Broz Tito i Ficroj Meklejn negde u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata. Foto: Wikipedia/Lord Eastfarthing

KAKO SE SLAVIO PRAZNIK?

Dok se proslavljao, praznik je pratila potpuna euforija. Paralelno sa Danom Republike, u većini krajeva u Srbiji obavljao se i svinjokolj. Tako su prasići, jagnjići i svinje na taj dan žrtvovani u slavu bratstva i jedinstva.

Masovni običaj među jugoslovenskom mladeži bio je i da se svadbe zakazuju na taj državni praznik, da bi slavlje bilo još veće. To je bio jedini događaj koji je mogao prosečnog Jugoslovena na dan kad se kod kuće sedi, jede, pije i gledaju partizanski filmovi, istera iz kuće…

Ni deca nisu bila zanemarena. Najveće ushićenje vladalo je kod prvaka koji su na taj dan postajali pioniri. U školama su pravljene priredbe, polagala se zakletva, čitali su se sastavi kojima su prethodnih dana učiteljice "besomučno mučile" đake, da smisle što bolji hvalospev na temu "Drug Tito"…

Foto: Profimedia/AFP

Svaki pionir dobijao je plavu kapu (titovku), crvenu maramu (starije generacije su je vezivale, a mlađe su dobile poseban prsten za tu namenu) i crvenu pionirsku knjižicu.

Većini nekadašnjih pionira i danas su u glavi barem početni stihovi “Svečanog pionirskog obećanja”:

Danas, kada postajem pionir

Dajem časnu pionirsku reč:

Da ću marljivo učiti i raditi

I biti veran i dobar drug;

Da ću voleti našu samoupravnu domovinu

Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju

Da ću razvijati bratstvo i jedinstvo

I ideje za koje se borio Tito;

Da ću ceniti sve ljude sveta

koji žele slobodu i mir!

Foto: Wikipedia/Jože Gal

- Nosili smo najčešće "šangajke", neko imućniji "pumu" ili "adidas". Nismo se izdvajali po skupim mobilnima, po odeći, po tome ko su nam i šta su nam roditelji. Bili smo slobodni, družili smo se, voleli svoju otadžbinu, možda pomalo i naivni. Da, obično su naivni oni prostodušni, bez zlobe u sebi. Nismo ni slutili kakve nam godine predstoje. Rastureni svuda po svetu, kao što neko reče, u svojim torovima, setimo se, ponekad, detinjstva, na ovakve dane. Hvala onoj bivšoj otadžbini, sada kada sam u materini, na sretnom i bezbrižnom detinjstvu - napisao je jedan čovek iz inostranstva o sećanjima na Dan Republike.

Pogledajte video:

(Telegraf.rs)

Daljinac

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • CH

    29. novembar 2017 | 12:26

    Bila zemlja radnika seljaka.Ne secam se kad smo kucu zakljucavali.Srecan ti praznik zemljo moja.

  • Mujo

    29. novembar 2017 | 11:06

    Ziveo Dan Republike. Zivela ljubav. Bilo je to nesto najlepse i najpametnije sto su Juzni Sloveni uradili u svojoj istoriji. A nesto najgore u istoriji sto su to upropastili.

  • Paja

    29. novembar 2017 | 12:22

    Stara lepa vremena.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA