100 godina od formiranja Crvene armije: Zbog čega je izabrana baš ova boja za ime i zastavu? (FOTO) (VIDEO)

Današnji dan postao je važan nacionalni praznik u Sovjetskom Savezu, a u današnjoj Rusiji slavi se kao Dan branilaca domovine

  • 2

Danas je u Kremlju održana svečanost povodom obležavanja stogodišnjice formiranja Crvene armije i Dana branilaca otadžbine.

MOĆNA FOTOGRAFIJA DANA: Putin pozira sa devojkama obučenim u uniforme Crvene armije na godišnjicu Bitke za Staljingrad

Crvenu armiju uspostavio je Sovjet narodnih komesara dekretom 28. januara 1918. godine, zasnivajući je na već postojećoj Crvenoj gardi. Zvaničan Dan Crvene armije 23. februar 1918. označava dan prvog masovnog regrutovanja u Crvenu armiju u Petrogradu i Moskvi i prvu borbenu akciju protiv okupacione armije Nemačkog carstva.

Foto: Wikipedia

Današnji dan postao je važan nacionalni praznik u Sovjetskom Savezu, a u današnjoj Rusiji slavi se kao Dan branilaca domovine.

Naziv Crvena armija je skraćeno ime za Crvenu armiju radnika i seljaka, oružanu snagu koju su stvorili boljševici tokom Ruskog građanskog rata 1918. godine. Nakon osnivanja Sovjetskog Saveza 1922. godne, ova organizacija je postala njegova vojska.

Crvena boja u imenu odnosi se na boju krvi koju je prolila radnička klasa u svojoj borbi protiv kapitalizma. Iako je Crvena armija 1946. godine promenila ime u Sovjetska armija, ljudi sa Zapada su je i dalje zvali starim imenom.

Crvenoarmejci podižu zastavu na Rajhstagu u Berlinu 2. maja 1945. Originalna fotografija. Foto: Yevgeny Khaldei

II SVETSKI RAT

U jesen 1940. godine Treći rajh i njegovi saveznici potpuno su dominirali evropskim kontinentom, a samo su Ujedinjeno Kraljevstvo (na zapadu) i Sovjetski Savez (na istoku) mogli da se suprotstave fašističkoj moći.

Iako Velika Britanija i Nemačka nisu imale kopnenu granicu, vodili su žestoke borbe. Sa Sovjetskim Savezom Nemačka je imala dugačku kopnenu granicu, ali je SSSR ostao neutralan, u skladu sa sporazumom o nenapadanju i brojnim trgovačkim sporazumima.

Za Hitlera nije nikada postojala dilema oko ove situacije. "Prodor na istok" je samo bio pitanje dana. Ovo je kulminiralo 18. decembra 1940. izdavanjem "Direktive 21 — Slučaj Barbarosa", koji je otvoreno govorio da "nemačke kopnene snage moraju biti spremne da slome sovjetsku Rusiju u brzoj kampanji pre kraja rata sa Engleskom". Čak i pre izdavanja ove direktive, nemački generalštab je razvio detaljan plan za kampanju protiv Sovjetskog Saveza, predviđenu za maj 1941, ali su događaji u Grčkoj i Jugoslaviji zahtevali njeno odlaganje do druge polovine juna.

Foto: Profimedia/AKG

U vreme nacističkog napada na Sovjetski Savez juna 1941. godine, Crvena armija je na svojim zapadnim granicama imala oko 170 divizija sa oko 2,7 miliona vojnika. Njihovi protivnici su na Istočnom frontu imali 190 divizija, 153 nemačke i 37 divizija satelitskih zemalja sa oko 5,5 miliona vojnika. U prvim nedeljama rata uništeno je gotovo celokupno sovjetsko vazduhoplovstvo na zemlji, kao i tenkovi i artiljerija. Sa druge strane, nemačke snage zatvarale su stotine hiljada vojnika Crvene armije u tzv. džepove i ubijale ih u njima.

Pripadnici Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, pomognuti pripadnicima Crvene armije, oslobodili su 20. oktobra 1944. glavni grad Srbije i Jugoslavije i time okončali četvorogodišnji period njegove okupacije tokom kojeg je stradao veliki broj Beograđana.

Crvena armija je znatno doprinela završetku Drugog svetskog rata na Istočnom frontu iako su u borbama sa nacistčkom Nemačkom izgubili najviše vojnika, u odnosu na ostale saveznike.

Partizanske jedinice na budućem Trgu Republike u oslobođenom Beogradu 1944. Foto-Ilustracija: Wikipedia

Istočni front je takođe bio najsmrtonosnije ratište u Drugom svetskom ratu. Nemački vojni gubici na Istočnom frontu iznosili su preko 4 miliona vojnika, sovjetski, između 7-8 miliona vojnika dok je broj civilnih žrtava bio oko 14 miliona.

Po broju država, broju ljudskih žrtava i stepenu materijalnog razaranja, Drugi svetski rat predstavlja najveći oružani sukob u istoriji čovečanstva.

Posle Drugog svetskog rata, Crvena armija je imala najmoćniju kopnenu armiju u istoriji i više tenkova i artiljerije nego sve ostale zemlje zajedno. Britanski štab je tada odbio, kao vojno nemoguć britanski plan da se uništi Staljinova vlast i istera Crvena armija iz Evrope.

Pripadnici Crvene armije ispred palate Albanija nakon oslobođenja 20. oktobra 1944. godine. Foto: Wikipedia/Свифт/Вечерњe новости

Predsednik Rusije Vladimir Putin danas je naglasio da je Dan branilaca otadžbine zasnovan na "dubokom i iskrenom osećanju poštovanja za one koji su štitili i koji štite miran život građana -  saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.

Putin je čestitao vojnicima, civilnom osoblju i veteranima ruskih oružanih snaga predstojeći praznik koji se obeležava 23. februara u znak sećanja na veterane koji su dali veliki doprinos razvoju ruskih oružanih snaga.

Pogledajte video:

VIDEO: Najsmrtonosnija oružja Drugog svetskog rata

(Telegraf.rs)

Daljinac

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA