Užasi robovlasništva: Slika zbog koje čovek mora da bude nečovek pa da istakne zastavu Konfederacije

Zvao se Gordon ali su ga savremenici nazivali „Bičevani Petar“. U jeku Američkog građanskog rata pobegao je sa jedne plantaže u Luizijani, prešao na teritoriju pod kontrolom Unije i postao slobodan čovek na temelju primene Proklamacije o emancipaciji koju je par meseci ranije izdao predsednik Linkoln. Njegova su leđa, pak, postala oruđe u rukama neprijatelja institucije ropstva

  • 6

Bivši rob Gordon, koji je pobegao sa plantaže u Luizijani na stranu Unije tokom Američkog građanskog rata, pokazuje fotografu ožiljke od bičevanja. Foto: Wikimedia Commons/William D. McPherson and his partner Mr. Oliver, New Orleans/Yann

Predsednik Sjedinjenih Država Abraham Linkoln izdao je 22. septembra 1862. godine, u jeku Američkog građanskog rata, izvršno naređenje kojim je oslobodio sve robove u državama u stanju pobune protiv savezne vlade, koje se ne budu vratile pod okrilje Unije do 1. januara naredne godine. Oročenog dana izdao je novo izvršno naređenje u kojem je decidno imenovao deset država na koje se prethodno naređenje odnosi. Zbirno, ova dva dokumenta nazivaju se Proklamacijom o emancipaciji.

Robovlasničke države na koje se proklamacija nije odnosila, bile su Kentaki, Misuri, Merilend, Delaver, koje su sve ostale u sastavu Sjedinjenih Država i nisu pristupile novoobrazovanoj Konfederaciji, i Tenesi, koji je većim delom bio već vraćen pod saveznu kontrolu.

Izuzeto je bilo i četrdeset osam zapadnih okruga Virdžinije koji su bili u procesu obrazovanja Zapadne Virdžinije, države nastale otcepljenjem od matice koja je izabrala otcepljenje od SAD. Takođe, izuzeti su bili i Nju Orleans te trinaest okruga Luizijane, koji su bili kontrolom saveznih snaga.

Sve u svemu, Linkoln je ovom ratnom merom oslobodio robove koje nije mogao praktično da oslobodi, odnosno robove koji su bili na teritorijama pod kontrolom Konfederativnih Američkih Država. Bez obzira na to, proklamacija se danas smatra prekretnicom jer je dala pravni okvir za izglasavanje Trinaestog amandmana na Ustav SAD kojim je ropstvo konačno ukinuto. Takođe je omogućila robovima sa Juga da bekstvom na Sever steknu svoju slobodu.

Rob Gordon, koji je postao poznat zbog fotografija svojih bičevanih leđa, fotografisan neposredno nakon prelaska na teritoriju Unije aprila 1863. godine. O kvalitetu života robova na Jugu svedoči ubedljivo njegova odrpana garderoba. Foto: Wikimedia Commons/Cowan's Auctions/William D. McPherson and his partner Mr. Oliver, New Orleans

Upravo je to slučaj sa bivšim robom na ovoj fotografiji. Njegovi ožiljci od bičevanja govore više nego što smo mi u stanju da napišemo, oni govore sve što je potrebno reći o prirodi ideje da jedan čovek može da poseduje drugog čoveka i da ga tretira kao stvar.

Slika je nastala 2. aprila 1863. godine u vojnom logoru Unije kod Baton Ruža u Luizijani, čovek na njoj prikazan pobegao je sa jedne plantaže, a izvorni potpis glasi: „Nadzornik Artju Kerijer me je bičevao. Bio sam dva meseca u krevetu izranjavan od bičevanja. Moj gospodar dođe nakon što sam bičevan; otpustio je nadzornika.“

Ime čoveka je Gordon, mada su ga zvali i „Bičevani Petar“. Odmah nakon prelaska na tlo pod kontrlom Unije, pristupio je američkoj vojsci, tačnije formaciji koja se zvala „Obojene trupe“.

Kako je vojska Severa napredovala sve više i dublje kroz Jug tako su i tamošnji robovi oslobađani na temelju primene proklamacije, a pošto je tri i po od četiri miliona robova upravo živelo na Jugu, tako je do kraja rata većina robova bila slobodna. Ipak, da se spreči dalje porobljavanje i da se robovlasništvo stavi van zakona bio je neophodan pomenuti amandman.

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • DARKO 100%

    18. februar 2019 | 16:06

    Mi smo danas moderno robovlasnicko drustvo ne dobijamo biceve po ledjima ali radno vreme savija nam kicmu do zemlje za male pare na rad i vreme koje se provede na poslu😑

  • Aca

    18. februar 2019 | 16:14

    To su vasi Englezi navikli da imaju robove!

  • Marijana Bakov

    18. februar 2019 | 16:18

    Vreme je da Anerikanci plate za sva svoja zlodela.Na zalost u 21 veku ropstvo jos uvek nije iskorenjeno.Javna je tajna da u Libiji postoji pijaca robova.Opet su ti mucenici crnci Iz podsaharske Afrike trceci za boljim zivotom,upali u kandze nemilosrdnih muslimana Iz Libije.Srce htelo da mi pukne kada sam gledala snimak oslobodjenih robova.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA