Iznenadiće vas šta bivši afroamerički šef Nase ima da kaže o Bogu i vanzemaljcima

Čarls Bolden je osam godina bio na čelu američke Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije, kao prvi Afroamerikanac koji je na položaj administratora bio postavljen za stalno

  • 4
Čarls Bolden, bivši astronaut i prvi Afroamerikanac koji je imenovan za administatora Nase za stalno. Foto: Wikimedia Commons/nasa.gov

Čarls Bolden, rođen 19. avgusta 1946. godine, bivši je pilot američke ratne mornarice i astrounaut, i prvi Afroamerikanac koji je kao trajno rešenje bio na čelu Nase, američke Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije. Na tu ga je funkciju postavio Barak Obama 2009. godine, i ostao je na tom položaju sve do januara 2017. kada je posle dolaska nove administracije Donalda Trampa podneo ostavku.

Astronaut je postao avgusta 1981. godine i četiri puta je leteo u svemir, u kojem je ukupno tokom narednih trinaest godina proveo šesto osamdeset časova (prva dva puta je pilotirao, druga dva puta je bio komandant leta). Nakon što je postao glavni administrator Nase, najavio je da „ćemo pretvoriti naučnu fantastiku u naučnu činjenicu“, a kao glavne zadatke poverene mu od strane Obame naveo je obnovu interesovanja kod dece za nauku i matematiku, produbljivanje Nasine saradnje sa drugim svetskim agencijama, kao i, a ovo je pomalo bizarno, „pružanje ruke muslimanskom svetu [...] da im se pomogne da se osećaju bolje u vezi sa svojim istorijskim doprinosom nauci [...] matematici i inženjerstvu“.

Tokom njegovog rukovođenja ovom agencijom, kao dugoročni cilj postavljeno je slanje čoveka na Mars, ali možda najinteresantnija stvar sa njim u vezi su njegovi religijski pogledi. Naime, vlada pogrešno uverenje da su nauka i religija nepomirljivi, iako to negira celokupna istorija za proteklih pet milenijuma, tokom kojih su nauka i religija uvek išli ruku pod ruku. Čak — može se reći da nauke ne bi ni bilo bez religije, jer nisu li drevni narodi kosmos počeli da posmatraju iz verskih pobuda?

Ali takvo je opšte uverenje, pa se od šefa najmoćnije svetske svemirske agencije ne očekuje da bude verujući hrišćanin, niti da tvrdi da mora postojati život van Zemlje. Odgovarajući upravo na pitanje sa tim u vezi, rekao je:

— Znate, univerzum je veliko mesto. Ja sam hrišćanin, tako da ja u svojoj veri učim o svemoćnom, sveprisutnom Bogu, što znači da je svuda. On je sveznajući. On čini sve. A ja ne mogu da navedem svoj mali mozak da veruje da bi takav Bog izabrao jednu planetu od jednog od milion sunaca i rekao: to jedino mesto u ogromnom univerzumu na koje ću da stavim neki oblik života. Tako da je samo problem u tome što nisam otišao dovoljno daleko.

Ima smisla.

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Danker

    6. januar 2019 | 09:29

    A možda su nam vanzemaljci bliže nego što mi mislimo,samo su inteligentni pa izbegavaju svaki susret sa čudovištima sa planete Zemlje....

  • Jeretik

    6. januar 2019 | 11:17

    "Nauka i religija uvek išli ruku pod ruku". Da pitamo N. Kopernika, Đ. Bruna,........?

  • hejter

    6. januar 2019 | 10:19

    Ovaj isti Renfro :)

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA