≫ 

I naši preci su mrzeli da peru sudove: Čaša stara 3.600 godina otkrila do sada nepoznate detalje

Hiljade čaša od keramike napravljenih na Kritu između 1.700. i 1.600. godine pre nove ere bacilo je novu svetlost na ponašanje ljudi koji su živeli u tom vremenu, koje se ne razlikuje mnogo od naših današnjih navika

  • 1
Šolja, čaša, praistorija Shutterstock

Glinena čaša bez drške, koja se nalazi u galeriji Britanskog muzeja u Londonu, potpuno je očuvana iako je bačena pre 3.600 godina odmah posle jednog korišćenja, što je posebno zanimljiv detalj iliti čak i otkriće za proučavaoce istorije, piše Si-En-En (CNN).

Ovu čašu napravili su Minojci, jedna od prvih naprednih evropskih civilizacija, između 1.700. i 1.600. godine pre nove ere na grčkom ostrvu Krit.

Hiljade posuda za ispijanje vina otkriveno je u okviru arheološkog nalazišta na ovom ostrvu, a stručnjaci veruju da su one napravljene samo za jedno korišćenje, nakon čega su se bacale, kao današnje plastične čaše.

- Elita se razmetala svojim bogatstvom i statusom pravljenjem velikih proslava, gozbi i festivala. Ljudi su se okupljali u velikom broju i, kao i danas, retko ko je želeo da pere sve te sudove - kaže Džulija Farli, kustos Britanskog muzeja.

Čaša za jednokratno korišćenje biće izložena u okviru postavke "Đubre i mi" u Britanskom muzeju uz mnogo modernije primerke proizvoda namenjenih za jednu upotrebu koji su pokazali neverovatnu izdržljivost - uključujući i voštanu papirnu čašu za služenje toplih napitaka na letovima i aerodromima devedesetih godina.

- Ljude iznenađuje to što čaše za jednokratnu upotrebu nisu izum modernog konzumerskog društva, nego što su nastale pre nekoliko hiljada godina. Pre tri i po hiljade godina Minojci su ih koristili iz sličnog razloga kao i mi danas - da služe pića na zabavama.

- Jedina razlika je u materijalu. Pošto je keramika danas mnogo vredniji materijal, deluje nam čudno što ju je neko bacao posle jedne upotrebe, ali je ona u to vreme bila kao plastika danas - veoma dostupna, bilo ju je lako nabaviti i ukalupiti - objašnjava Farli.

(V. T.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA