≫ 

Priča o braći koja su od nacističke okupacije pobegla u kajaku: 56 sati veslali preko opasnog mora

Od 32 muškarca koja su pokušala da kajakom pređu iz Holandije u Englesku tokom rata, braća Peteri su bila među osmoricom koja su preživela. Od ovih osam, samo trojica su bila živa do kraja rata

  • 1
Henri Peteri

Anri Peteri je sa bratom u kajaku stigao do Velike Britanije Foto: Wikipedia/Niels Peteri

Kad god Nils Peteri poseti plažu, pomisli na svog oca Anrija. On je bio jedan od "Engelandvaarders" (engleskih jedriličara) koji su 21. septembra 1941. godine zakoračili na kopno preveslavši preko Severnog mora iz nacistički okupirane Holandije kako bi se domogli slobode i pridružili ratnim naporima Velike Britanije.

Nils Peteri je bio tinejdžer kada je prvi put čuo za očevo opasno 56-časovno putovanje preko Severnog mora. Kao i većina njegove generacije, Anri Peteri je govorio malo o Drugom svetskom ratu ili svojoj ulozi u njemu.

80 godina nakon prelaska, Nils se seća kako mu je ispričana priča o, kako kaže, bratstvu, neverovatnoj hrabrosti i novim počecima.

Anri Peteri, tada 22-godišnji veslač, čuo je za kolege Holanđane koji su pokušali da pobegnu u Veliku Britaniju ribarskim brodom. Takođe je znao da su mnogi uhvaćeni pre nego što su stigli do obale ili ubijeni kada su nacističke obalske patrole potopile njihove brodove.

Međutim, Anri je čuo i za ljude koji su uspeli u kanuima da stignu do Velike Britanije iz Skandinavskih zemalja, prenosi BBC.

Pitao se da li bi i on mogao da pređe Severno more u plovilu mnogo manjem od ribarskog broda. Anri je tada nagovorio svog brata Viljema da krenu na opasno putovanje.

Kupio je sklopivi kajak nemačke proizvodnje u holandskom lučkom gradu Roterdamu pre nego što su se uputili u gostinjsku kuću u selu Katvijk, koje su dobro poznavali jer su tamo ranije išli na odmor.

Kada je pala noć, braća su počela da sklapaju kajak.

Više od 2.000 muškaraca i žena stiglo je u Veliku Britaniju iz Holandije tokom Drugog svetskog rata - od kojih je 1.700 stiglo preko mora.

Mnogi su se udavili u moru ili su uhapšeni, zatvoreni ili upucani. Mnogi od onih koji su putovali prijavili su se u britanske ili holandske oružane snage, trgovačku mornaricu ili otišli ​​da rade za vladu.

Više od 100 "Engelandvaarders" (reč koja se bukvalno prevodi kao engleski jedriličari, putnici) vratili su se u nacistički okupiranu zemlju kao tajni agenti. Skoro polovina je uhvaćena.

- Moj otac je pogledao kroz prozor i pomislio kako je danas taj dan. Nije želeo da noći postanu kraće i mislio je da je to bila poslednja šansa - bilo je sada ili nikad - ispričao je njegov sin Nils.

Međutim, pojavio se neočekivani problem.

- Kada su završili sa sklapanjem kajaka, shvatili su da je jedan deo ostao. Zbog toga su ga rastavili i ponovo sastavili. Ovog puta iskoristili su sve delove. Duvao je istočni vetar i voda je bila mirna. Krenuli su na put - prisetio se Anrijev sin.

Kada su isplovili iz Holandije, odmah su se prevrnuli i izgubili jedna od dva kompasa. Uprkos tome, Anri je ubedio brata da nastave dalje.

56 sati kasnije, braća su uočila bovu u vodi. Na njoj je pisalo "Sizevel", ime malog sela na obali Safoka. Tada su znali da su stigli do Engleske i nastavili da veslaju duž obale.

Prva osoba koju su videli bio je policajac u uniformi, a Anri ga je pitao da li mogu tamo da pristanu. Odgovorio mu je da mogu i tako su se braća našla u policijskoj stanici.

Od 32 muškarca koja su pokušala da kajakom pređu iz Holandije u Englesku tokom rata, braća Peteri su bila među osmoricom koja su preživela. Od ovih osam, samo trojica su bila živa do kraja rata.

Anri je bio poslednji preživeli, a umro je 2007. godine.

Henri Peteri Monument ter herdenking

Spomenik sa tri vesla u malom engleskom selu Foto: Wikipedia/Niels Peteri

- Kada god odemo na plažu, pomislim na njegovo iskustvo. Zastrašujuće je kada zamislite da to radite - rekao je Nils.

Epsko putovanje od pre 80 godina i dalje se pamti u malom selu u Safoku, gde su braća pristala. Tamo postoji mali spomenik sa tri vesla.

Dva vesla predstavljaju barću, a treće, polomljeno veslo, predstavlja sve one koji nisu preživeli putovanje.

Video: Zvao sam se Johan Fišer... Bio sam zatvorenik zloglasnog Gestapovog zatvora u Pančevu

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Lala

    27. septembar 2021 | 09:20

    Svugde na svetu ima heroja koji nesto preduzimaju u borbi protiv fasizma. Nisu od onih koji su cekali povoljnije uslove, kao neki.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA