≫ 

Čovek koji je stvarno imao seks sa delfinom objašnjava kako to izgleda i otkriva koliko je tačan Oskarom nagrađen film "Oblik vode"

Kontroverze oko fima ne nestaju, a sa njima je u žižu javnosti opet dospeo i autor romana "Mokra boginja" u kom opisuje svoja sekusalna iskustva sa delfinom

  • 5

2010. godine, novinar Malkom J. Brener je objavio svoj autobiografski roman "Mokra boginja". Nekoliko godina kasnije, Brener je bio predmet nagrađenog dokumentarca "Delfin ljubavnik". Oba dela istražuju period 1970-ih, kada je Brener postao popularan jer se zaljubio i vodio ljubav sa delfinom Doli.

Zeleni napitak leči od prolećnog umora - i budi iz zimskog sna

Kako je postao prava senzacija, Brener je postao predmet mnogih dela i intervjua, ali mu je poslednjih nekoliko godina popularnost opala, da bi se ove godine, zahvaljujući filmskoj nagradi Oskar, opet vratila u punom jeku.

VADIČEP NOKTI su novi hit - pogledajte kako se prave (FOTO) (VIDEO)

Giljermo del Toro je snimio film "Oblik vode", film o nemoj devojci koj se zaljubila i imala odnose sa humanoidnim vodozemcem, a film je dobio Oskara za najbolji film, osim velike nagrade koju je dobio, film je vratio i Brenera u žižu javnosti.

Foto: Wikipedia/Thea Boodhoo

Malkom J. Brener i delfin Doli

Početak Brenerove i Doline ljubavi se vezuje za 1970. godinu, kada je Brener fotografisao akva park blizu Sarasote. On tvrdi da je Doli tamo iznenada počela da mu se udvara.

- Trljala je svoje genitalije o mene, a kada bih pokušao da je odgurnem, povredila bi me. Jednom prilikom je počela da masturbira oko moje noge, odgurnuo sam je, a ona se bacila na mene i odvukla me 12 metara pod vodu, na samo dno bazena - napisao je Brener u knjizi "Mokra boginja".


Nakon nekog vremena Brener i Doli su počeli da "konzumiraju" svoju vezu - on vertikalno, ona horizontalno. Brener se na kraju preselio, a Doli je bila poslata u akvarijum u Misisipiju, gde je kasnije i uginula.

- Mislim da sam sa Doli našao utočište za svoje seksualne želje, među nama je bilo jakih osećanja. Mislim da moja zoofilija delom potiče od strane čestog fizičkog i seksualnog maltretiranja tokom mog detinjstva - Brener je otkrio da ga je tokom detinjstva zlostavljao psiholog Albert Duval, inače učenik kontroverznog psihoanalitičara Viljema Riča.

Film " Oblik vode" takođe prikazuje romansu u socijalno-pravnim uslovima. Kako se ispostavilo, Brener nije ni pogledao film do trenutka kada je trebalo da diskutuje na tu temu.  Pa evo šta Brener kaže o filmu:

Foto: Pixabay.com

Pa, šta Brener misli o filmu?

- Mislim da je to besramna, romantična fantazija. Mislim na celu postavku. Ova božanska riba koja je ružna na divan način ili divna na ružan način. Istovremeno mi je izgledao i tako privlačno i tako odbojno. Mislim da se čitava ta romansa odvila jako brzo. To je bila jako stereotipna romansa koja nema nikakve veze sa mojom knjigom - kaže Brener.

Da li je to što je stvorenje u filmu bilo u zarobljeništvu promenilo prirodu odnosa?

- To zarobljeništvo je bilo tako okrutno i sadističko, to ne možete da uporedite sa načinom na koji se porobljavaju morski sisari. U nekim zemljama još uvek postoje putujuće predstave sa delfinima, ali to što je u filmu prikazano je okrutno. To stvorenje u jednom momentu izgleda kao Čarsl Loton u "Zvonaru Bogorodičine crkve" - kaže Brener.

Da li postoji telepatska veza između čoveka i vodenih stvorenja?

- Stvar je u tome što ako počnete da mislite da imate bilo koju vrstu telepatske komunikcije treba da počnete da sumnajte u svoj zdrav razum. Mislim da je jedina stvar koja je u filmu bila pod sumnjom to da li stvorenje uopše može da komunicira ili ne. Na neki način je to dobar film, ali mislim da traje predugo - kaže Brener.

Foto: Pixabay.com

Ljudi su se fokusirali na činjenicu da Elisa ima seks sa čovekom-ribom, a kava je Brenerova reakcija na to?

- Obzirom na razvoj odnosa, čini se prirodnim. Iako moram reći da je delfin više seksi, nego to stvorenje u filmu. Ali, ja nisam Elisa... Zapanjila me činjenica da je taj film dobio nagradu za "najbolji", što samo pokazuje koliko je ovaj film pun fantazije. - kaže Brener.

Zašto su delfini privlačniji od stvorenja u filmu?

- Suočimo se sa tim, koncept "čoveka sa škrgama" potiče još iz 1950. godine, kada je kompanija "CGI" htala da snimi "Stvorenje iz Crne lagune". Za snimanje su morali da koriste čobeka u gumenom odelu i to je diktiralo neku vrstu antropomorfne forme stvorenja u kasnijim filmovima. Delfini nisu antropomorfni, oni imaju peraja i nozdrve na vrhu glave. Mogu da plivaju 20 milja na sat i nalaze se među najstarijim sisarima na Planeti. Elegantni su, glatki i očito jako zainteresovani za ljude.

Delfini, poput Doli, su jako nežni sa ljudskim bićem. Kada je Doli otvorila usta i zube prislonila na moje ruke i noge, naježila mi se kosa na glavi, bilo je neverovatno. Mislim da je očekivala da joj odgovorim kao mužjak delfina, dok nije shvatila da mora da bude nežnija sa mnom. Ne znam zašto je želela da ima seks sa mnom, i dan danas odbijam da o tome pričam, ali posvećivala mi je veliku pažnju. S vremenom sam se osetio polaskano, tako da mogu da shvatim kako se Elisa osećala u filmu. - kaže Brener.

Foto: Wikipedia/Thea Boodhoo

Da li je Doli privlačila Brenera samo zato što je ženka, da li bi ga privukao i mužjak delfina?

- Ne, ne bi me privukao mužjak delfina. Ja sam heteroseksualan, iako prelazim liniju odosa sa vrstama. Pre bi me privukla ženka pudlice, nego mužjak. - kaže Brener.

Da li bi prisustvo ljudskih osobina smanjilo privlačnost životinja?

- Mislim da bi, ne privlači me ta kombinacija antropomorfnih i životinjskih kvaliteta. Ono što me je privuklo Doli je bila njena inteligencija i pažnja, a ne njen izgled. - kaže Brener.

Da li bi ljudi bolje prihvatili film da je manje fantastičan?

- Da, definitivno. Giljermo je pažljivo postavio fantastičnu atmosferu u filmu, sa veoma realnim elementima, kao što je Elisa i njen život. Ta cela laboratorija u kojoj rade žene je fantazija, većina pomorskih, istraživačkih laboratorija nemaju ništa slično. Mislim da su oni koji su me kritikovali zbog ljubavi sa Doli obožavali ovaj film, jer je u pitanju antropomorfno stvorenje, a delfin to nije - kaže Brener.

Foto: Pixabay.com

Da li je ovaj film korak ka prihvatanju odnosa sa životinjama?

- Ne vidim ovo kao korak ka prihvatanju, očigledno da ljudima više prija fantazija nego zoofilija. Moram da naglasim da nisam "Mokru boginju" napisao za zoofile, već za delfine - kaže Brener.

Šta je to tako posebno u ovom filmu?

- Mnogo mi se sviđa što je Akademija rešila da nagradi film u kome se vide ženske grudi. Mislim da tu nema ništa neprimereno, s obzirom na priču. Verovatno je besmislenije gledati ženu kako ima seks sa morskim stvorenjem, nego gledati njene grudi - kaže Brener.

Daljinac

(Telegraf.rs / huffingtonpost.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Bojana

    17. mart 2018 | 08:11

    Bolesno.

  • Nevena

    18. mart 2018 | 17:57

    Ovi što se čude i zgražavaju očigledno nisu pismeni. Šta bi rekli da su čitali na primer božanstvenu komediju. Velika dela i treba da se zasnivaju na nepojmljivom, nerealnom i zastrašujućem, a ne na nečemu što je predvidivo i monotono. Ovo je moglo da bude totalni fijasko i pisac je očigledno vrlo talentovan kada je odlučio da ovako nešto podeli sa svetom znajući šta to može da donese sa sobom. Ova knjiga služi da bi budila maštu čitaoca i terala ga da razmišlja izvan kutije, ovo nipošto nije priručnik za seks sa delfinom, pisac je i sam naglasio da je ta njegova sklonost posledica silovanja u detinjstvu.

  • Dena

    22. mart 2018 | 20:16

    Film 'Oblik vode' nisam gledala ali sto se tice bilo kakvog polnog odnosa sa zivotinjama , ako tako nesto stvarno postoji onda je to uvrnuto, bolesno , perverzno, izopaceno ,Boze sacuvaj!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA