ZAŠTO VIŠE NIKO NE PRIČA O SIRIJI? Nekoliko miliona izbeglica, zemlja razorena, rat ulazi u petu godinu (FOTO)

Broj lica kojima je potrebna humanitarna pomoć dostigao je prošle godine 12,2 miliona, a od ovog broja više od 5,6 miliona su deca. Spirala nasilja u Siriji rezultirala je humanitarnom katastrofom

  • 15

Prošlo je već četiri godine od početka građanskog rata u Siriji, poginulo je više od 200.000 ljudi, nekoliko miliona otišlo je u izbeglištvo, oko trećinu teritorije okupirala je teroristička Islamska država (IS), i zemlja je pretrpela stravična razaranja, ali smena režima predsednika Bašara Al Asada i dalje je podjednako daleko.

Rat koji su u jeku takozvanog arapskog proleća 2011. godine pokrenule opozicione pobunjeničke formacije sa idejom promene režima nije dao rezultat, a uprkos podršci koju su im u početku pružile zapadne države, nije došlo do međunarodne intervencije u Siriji, jer su se Rusija i Kina tome oštro usprotivile u Savetu bezbednosti UN.

U međuvremenu, situacija se promenila, pre svega jer je u zapadnim državama opasnost od IS zasenila sve ostale teme u Siriji, pa i pitanje smene Asadovog diktatorskog režima.

Sirijska vlada najavila je da joj je cilj da u toku tekuće godine protera sve terorističke grupe sa svoje teritorije, dok je istovremeno optužila Tursku da želi da pretvori Siriju u "terorističku teritoriju", a Saudijsku Arabiju da je glavni "izvor" terorizma.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Asad je u nedavnom razgovoru za britanski BBC odbacio tvrdnje da je Sirija propala država, jer vlada i dalje funkcioniše i ispunjava svoje obaveze, i dodao da Damask nije u direktnom kontaktu sa Vašingtonom, uprkos činjenici da se obe zemlje bore protiv IS.

Sirija ipak ima posredne kontakte sa SAD preko vlade u Iraku, još jednog saveznika u borbi protiv IS.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

- Asad je izgubio svaki trag legitimiteta, ali mi nemamo važniji prioritet od uništenja Islamske države - rekao je danas američki državni sekretar Džon Keri, prenela je agencija AFP.

Prema ocenama sirijskih vladinih funkcionera, bombardovanje položaja IS ne daje visoke rezultate, jer najveći učinak imaju kopnene operacije koje sprovode sirijska i iračka armija.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Sticajem okolnosti, Asad je za zapadne zemlje od nepoželjnog tiranina postao dragocen saveznik, a neke evropske države nagovestile su da su spremne za obnovu diplomatskih odnosa sa Damaskom.

Reč je o Austriji, Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Španiji, Norveškoj i Švajcarskoj, koje imaju podršku Češke (jedina nije povukla svog ambasadora iz Sirije) u inicijativi za prekid diplomatske izolacije Damaska.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Čak i među najvećim protivnicima Asadovog režima u Evropi, kao što je Francuska, postoje težnje da se sirijska kriza reši na način koji ne podrazumeva Asadov odlazak sa vlasti.

Četvorica francuskih poslanika u februaru su nezvanično posetili Damask i razgovarali "veoma direktno" sa Asadom, što je naišlo na oštru osudu predsednika Fransoa Olanda koji je optužio sirijskog diktatora da je krivac za jedan od najstrašnijih građanskih ratova.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

- Asad je učvrstio svoju međunarodnu poziciju. SAD, EU i drugi više ne zahtevaju njegovo hitno povlačenje - ocenio je Voker Perte, direktor nemačkog Instituta za međunarodna i bezbednosna pitanja.

Spirala nasilja u Siriji rezultirala je humanitarnom katastrofom, a tokom prošle godine poginulo je 76.000 ljudi, od kojih su 18.000 bili civili.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Rezolucija SB UN iz februara prošle godine, u kojoj se poziva na povećanje humanitarne pomoći narodu u Siriji nije rešila probleme sa kojim se suočava stanovništvo, a to su pre svega nedostatak smeštaja, hrane i električne energije.

Broj lica kojima je potrebna humanitarna pomoć dostigao je prošle godine 12,2 miliona, što je za oko tri miliona više nego u 2013. godini, a od ovog broja više od 5,6 miliona su deca.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Broj izbeglica i interno raseljenih lica takođe je porastao u prošloj godini za više od million i sada je nešto manje od osam miliona, što je nešto manje od polovine stanovništva.

Humanitarni konvoji i dalje teško stižu na svoja odredišta u Siriji, tako da svaki treći nikada nije stigao tamo gde je upućen, a slično je i sa finansijskom pomoći.

Foto: Tanjug / AP Foto: Tanjug / AP

Oružani sukobi u Siriji počeli su 15. marta 2011. godine kada su počele istovremene antirežimske demonstracije u više gradova, a vlada upotrebila vojsku u gušenju pobune.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • DD

    12. mart 2015 | 17:59

    AMERICKI PLAN UNISTENJA SIRIJE I NE SAMO SIRIJE. NE DAJ SE ASADE. TURCI AMERICKI VAZALI SU TI NAJVECI NEPRIJATELJI.

  • Miki

    12. mart 2015 | 17:55

    Pa zasto nikog ne zanima? pa amerika je pobunila ljude i oni su poceli tamo da ratuju al je ispalo da amerika nije uspela da ostvari svoje interese i ona je sad prebacila svoju paznju na Ukrajinu gde vidi svoje interese a ovi prvi i dalje ratuju i kraj rata se ne vidi u skorijoj buducnosti. Da amerika nije naoruzavala pobunjenike (alkaida, isis, boko haram i slicni) rat bi se tamo brzo zavrsio a ovako imaju sa cim da ratuju...

  • Dexx

    12. mart 2015 | 18:48

    Ali su se zeznuli malo kod Putina i sad se ponizavaju i blamiraju...a rusija je ko zapeta puska..sprema da udje u rat sa amerima....i samo zbog zla americkog bi ratovao za ruse jer su djubrad i bolesna nacija.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA