POČAST SVECU: Patrijarh Pavle dobio veličanstven spomenik na Kosovu! (FOTO)

Izrada impozantne i autentične figure patrijarha Pavla trajala je osam meseci, nakon tromesečnog traženja idejnog rešenja poze koje je moralo biti u skaldu s umetničkim i kanonskim zahtevima

  • 31
Foto: Telegraf Foto: Telegraf

U Leposaviću je na dan hramovne slave Sv Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog i gradske slave u cvrkvenoj porti otkriven spomenik blaženopočivšem patrijarhu srpskom gospodinu Pavlu.

Autor statue 44. poglavara Srpske pravoslavne crkve koji je stolovao od 1990. do 2009. godine, a na tron Sv Save uveden sa mesta arhiepiskopa Raško-prizrenske eparhije gde je proveo 34 godine, je Milenko Balović Zike (35) iz Raške, vajar iz Raške.

U razgovoru za Telegraf Balović je rekao da je i pre angažovanja za izradu statue počeo da radi na reljefu, "sve je došlo iznenada, ali ne slučajno", na preporuku prijatelja iz Leposavića priča je počela da se odvija i krenule su pripreme za prikaz koji bi vladika blagoslovio, što se ubrzo i dogodilo.

Foto: Telegraf Foto: Telegraf

Izrada impozantne i po oceni posmatrača autentične figure patrijarha Pavla koji je za života prozvan "svetac koji hoda" trajala je 8 meseci, nakon tromesečnog traženja idejnog rešenja poze koje je moralo biti u skaldu sa umetničkim i kanonskim zahtevima.

Uoči samog praznika Sv Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog u portu istoimene crkve na radost vernika donešena je statua visine 2,8 metra, težine oko 450 kg. Postavljena je na mestu u porti gde patrijarh Pavle, sastradalnik srpskog naroda na Kosmetu dočekuje vernike, sa blago spuštenom glavom kao izraz njegove skromnosti i umerenosti u svemu, po čemu je izmedju ostalog ostao upamćen.

Magistar vajarstva Balović skromno govori o svom delu koje je sa oduševljnjem i pohvalama dočekano,kaže da su mu najdraže reakcije ljudi.

Foto: Milan Bujaković Foto: Milan Bujaković

U meni su oprečna osećanja, velika odgovornost ,čast , ali i izazov za mene i kao čoveka i kao umetnika. Nije bilo lako, bilo je naporno, dosta problema, iskušenja … od pitanja da li sam dostojan do imperativa da moram to da napravim – rekao je Balović za Telegraf, koji je igrom slučaja ili ne iz Raško-prizrenske eparhije iako živi u gradu koje je podeljen na pomenutu i Žičku eparhiju.

Za "istaknutu revnost i ljubav prema našoj svetoj srpskoj pravoslavnoj crkvi" Milnko Balović Zike je od Crkvene opštine Leposavić dobio "Blagodarnicu" koju je ova opština ustanovila za "zaslužne ktitore i priložnike".

O tome koliko je Njegova svetost arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i patrijarh srpski gospodin Pavle bio, poštovan i voljen, najbolje govori to da su među donatorima za izgradnju ovog spomenika i pripadnici drugih konfesija.

Foto: Milan Bujaković Foto: Milan Bujaković

-Košta puno, ali vrdi još više, pomagali su nam svi izdvojio bih, JP "Srbija putevi", JP "Srbija autoputevi", Umetnička livnica Jeremić, čak i ljudi koji nisu pravoslavne veroispovesti – odgovara na pitanje koliko je koštala izrada spomenika, protojerej hrama Sv Vasilija u Leposaviću Milomir Vlašković.

Saborni hram Sv Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog je jedinstven po mnogo čemu. Temelj za ovaj hram postavljen je 2001.god. izgradjen je po projektu arhitekte Ljubiše Folića, kakoje sam rekao kao poslednji bastion tragedije koja je zadesila srpski narod i njegove svetinje na Kosovu i Metohiji. Elementi porušenih i spaljenih crkava su prosto "poleteli", baza je upisani krst razvojnog tipa poput Bogorodice Ljeviške, stilskih karakteristika spaljene Bogorodice Odigitrije iz Mušutišta, Lazarevog hrama u Kruševcu, petokubna kao Milutinova Gračanica, sa 8 visoko uzdignutih zvonika koji su simbol osmovekovnog kontinuiranog postojanja srpske carske lavre Hilandara na Sv Gori.

U ovom hramu se nalazi "vozduh" deo platna – sv pokrov sa lica Sv Vasilija Ostroškog, dar Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija (2012.) i Fototipsko izdanje (faksimil) Miroslavljevog jevanđelja, najznačajnijeg ćiriličnog spomenika srpsko-slovenske pismenosti, dar ktitora koji i danas pomažu oslikavanje hrama Slaviše Lakićevića iz Sofije i Marka Miletića iz Beograda čiji su koreni upravo odavde.

(S. S.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA