NARODNA VEROVANJA NA ĐURĐEVDAN: Ovu stvar danas obavezno morate da uradite!

Đurđevdan, koji se slavi 6. maja, a koji poštuju i katolici i pravoslavci jedna je od najvećih svetkovina u Srbiji i za nju se vežu mnogi običaji

  • 7

Praznik svetog Đorđa, obeležava se kao jedna od najčešćih slava pravoslavnih Srba. Poput drugih hrišćanskih praznika koji se slave u proleće, i za Đurđevdan se vezuju mnogi narodni običaji koji simbolizuju obnovu života, oličenu u obnovi prirode.

Kult cveća posebno je prisutan u proslavi Đurđevdana, što ga čini posebnim u odnosu na ostale slave.

DANAS JE ĐURĐEVDAN: I ovu JEDNU stvar nikako ne smete da uradite!

Đurđevdan, koji se slavi 6. maja, a koji poštuju i katolici i pravoslavci jedna je od najvećih svetkovina u Srbiji i za nju se vežu mnogi običaji, verovanja, kao i magijske radnje za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju.

Foto-ilustracija: pixabay.com Foto-ilustracija: pixabay.com

Baš zato, kažu narodna verovanja, na Đurđevdan treba izaći rano ujutru na polja gde se bere cveće.

U VOZU SMRTI KOJI JE IŠAO U JASENOVAC: Ovo je jedina PRAVA priča o nastanku pesme "Đurđevdan"! (VIDEO)

Đurđevdansko cveće je: đurđevak, mlečika, maslačak i od njih treba isplesti venčiće kojima se kite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ovo se čini da bi godina i dom bili "berićetni" - "da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru".

Foto-ilustracija: pixabay.com Foto-ilustracija: pixabay.com

Ovi venčići treba da ostanu na vratima preko cele godine, sve do sledećeg Đurđevdana.

U nekim krajevima se tokom branja cveća devojke i mladići "gađaju" biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su lepljivi. Ako vam se dopada neki mladić ili devojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalepi, to znači da će se i on ili ona "zalepiti za vas".

Foto: Pixabay Foto: Pixabay

Na Đurđevdan se od leskovih grančica prave krstići koji se stavljaju na kuće i na njive. Veruje se da krstići od leske štite od gromova, zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija "grabila" za vas.

Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i devojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

Verovalo se da ako je na Đurđevdan vedro da će biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, da će leto biti sušno.  Kaže se u Srbiji da koliko nedelja pre Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.

Nekada se na ovaj praznik govorilo "Đurđevdanak hajdučki sastanak, Mitrovdanak hajdučki rastanak".

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA