ŠTA SU SVE AMERIKANCI TAJNO RADILI U BOSNI: Šokantni detalji novih dokumenata koje je objavio Snouden (VIDEO)

NSA je dostavila podatke na osnovu kojih je vojska SAD 2002. godine uhvatila šest muškaraca u BiH i u tajnosti ih prebacila u zatvor Gvantanamo, kako se navodi u novim dokumentima koje je objavila internetska publikacija Edvarda Snoudena

  • 12

Veliki broj tajnih dokumenata bivšeg službenika američke Nacionalne agencije za bezbednost (NSA) Edvarda Snoudena postaće "otvorena knjiga" za novinare i organizacije koji su voljni da rade sa novinarskom organizacijom koja drži arhivu. Takođe, NSA je dostavila i podatke o tome da je američka vojska 2002. godine uhvatila šest muškaraca u BiH i u tajnosti ih prebacila u zatvor Gvantanamo.

DRONOVI STVARAJU VIŠE TERORISTA NEGO ŠTO IH UBIJU: Ispovest Edvarda Snoudena će vas naterati da razmislite o svetu u kom živimo!

Jedan Alžirac, koji je uhvaćen u BiH, bio je zatvoren šest meseci pod optužbom da je planirao napad na Ambasadu SAD, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Jedini nagoveštaj njegove krivice bili su obaveštajni podaci NSA, koje ova služba nije podelila sa vlastima u BiH.

To je bila jedina poznata operacija rendicije koju je vojska SAD obavila izvan Avganistana. Ostale je izvršila Centralna obaveštajna agencija (CIA). Svi pripadnici "alžirske šestorke" na kraju su oslobođeni iz Gvantanama do 2013. godine bez podizanja optužnica.

Sajt "Intersept", koji je pokrenuo novinar Glen Grinvlad, uputio je poziv novinarima, pa i onima iz stranih medija, da rade sa njima i u potpunosti istraže Snoudenovu arhivu.

Foto: Tanjug/AP Foto: Tanjug/AP

Intersept je, takođe, danas objavio desetak dokumenata NSA, među kojima i one koje se odnose na metode ispitivanja zatvorenika u Gvantanamu.

Navodi se da je NSA imala "zvaničnika za vezu koji je bio odgovoran za održavanje svakodnevnog kontakta sa onima koji su ispitivali zatvorenike kako bi procenio i iskoristio njihove informacije".

Grinvald je bio deo tima koji je prvi intervjuisao Snoudena 2013. godine, podsetio je AFP.

- Od početka smo imali stav da sarađujemo sa stranim i drugim američkim medijima, a ne da ceo materijal zadržimo za sebe - kazao je Grinvald.

On je dodao da je Intersept podelio dokumenta sa dvadesetak medija i novinarskih timova iz više zemalja, kao i sa Vašington postom, Njujork tajmsom, ProPublikom i Gardijanom.

Kako je dogovoreno sa Snoudenom, novinari koji budu izveštavali o ovim dokumentima moraju da pristanu na određena pravila.

- Ima mnogo dokumenata koja su od javnog interesa i koja mogu i treba da budu objavljena. Postoje i dokumenta u arhivi za koja smatramo da ne treba da budu objavljena, jer bi mogla da nanesu veliku štetu nevinim ljudima - objasnio je Grinvlad.

Među objavljenim dokumentima su i podaci o učešću NSA u invaziji na Irak 2003. godine, potom o uspešnoj špijunskoj operaciji protiv Severne Koreje i o prisluškivanju stranih komunikacionih satelita.

Grinvald je dodao da je Intersept već počeo da francuskom Mondu i drugima daje delove arhive.

(Telegraf.rs/ Tanjug/ Srna/ Izvor: rt.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • predator na grani

    17. maj 2016 | 11:40

    Prokleta amerika i prokleti illuminati nek su vecno prokleti da nemogu da disu !!!

  • Analitičar

    17. maj 2016 | 21:12

    Činjenica je da su po srpskim položajima špricali bojni otrov iperit,a i u Iraku,.Nije problem da im se vrati,jer je lak za manipulaciju,a onda ćemo gledati zbegove američke stoke.Pitanje je samo dana kada će paćenici posegnuti za tim u uzvratnoj misiji.To im ne da spavaju.

  • Muhamed - Zenica

    17. maj 2016 | 19:02

    Sta je radio jedan Alzirac BiH ? Nije mi krivo ako su hapsili terosriste i vehabije, ali zasto su krili od lokalnih vlasti ? Cekajte malo....pa lokalne vlasti ionako nista ne rade.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA