≫ 

NAJVEĆE LEGLO ZARAZE U ZEMLJI: Medicinski otpad se nagomilava, veoma je opasan

U zdravstvenim ustanovama godišnje nastane 5.000 tona infektivnog medicinskog otpada

  • 0

Procenjuje se da u Srbiji, u zdravstvenim ustanovama godišnje nastane 5.000 tona infektivnog medicinskog otpada od čega se samo polovina tretira, pa bi u narednom periodu pažnju trebalo posvetiti rešavanju tog problema, rečeno je danas na javnom slušanju u Skupštini Srbije, na temu definisanja problema u oblasti upravljanja opasnim otpadom.

ZARAŽENI LABUDOVI DONELI OPASNI TIP PTIČJEG GRIPA: Stigli su do Austrije i Hrvatske!

Na tom je skupu izvršni direktor firme Remondis Bojan Sudarev rekao da je prošle godine tretirano samo pola od ukupne količine otpada, tačnije 2.500 tona.

- Polovina ustanova ne tretira ili samo polovično tretira taj otpad - rekao je on i dodao da se nekada dešava da jedna ustanova koja nema mogućnost tretmana predaje otpad drugoj koja za to ima mogućnosti, za šta se duplo plaća.

Kako je objasnio Sudarev, ne postoji ni registar, odnosno tačan broj ustanova u kojima ima takvog otpada i to bi trebalo što pre definisati.

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Kamberović iz Udruženja “Hrabri čištač” rekla je da se ta organizacija zalaže za suzbijanje nelojalne konkurencije u ovoj oblasti, i da se reši problem istorijskog zagađenja u zemlji.

Ona je rekla da je važno da se poslovanje u ovoj oblasti uskladi sa propisima EU i da se ti propisi sprovode.

Aleksandar Antonijević iz Pokreta “Zelena breza” ukazao je na problem sa životinjskim otpadom navodeći podatak da u Srbiji dnevno nastane 500 tona takvog otpada, a 180.000 godišnje, ističući da bi se on morao uništavati spaljivanjem.

Foto: 021.rs Foto: 021.rs

Kako je rekao, 60 tona najrazličitijieg životinjskog otpada na smetlištima je potencijalno leglo zaraze.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Antonijević je dodao da su klanice takođe u obavezi da unište taj otpad, ali da on često završava na smetlištu.

Obekti za spaljivanje bi se, kako kaže, višetruko isplatili jer bi mogli da se koriste za medicinski otpad, ali i za spaljivanje hrane kojoj je istekao rok, a koja takođe često završi na deponijama.

Foto: infolink.rs, uiks.mpravde.gov.rs Foto: infolink.rs, uiks.mpravde.gov.rs

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA