EKONOMISTI NA BIZNIS FORUMU: Srbija može da duplira rast za 10 godina (FOTO)

Stariji partner kompanije McKinsey, Novak Jurica Smatra da bi Srbija mogla za 10 godina da dostigne kvantni skok ukoliko se koncentriše na poljoprivredu, proizvodnju i turizam kao svoje najjače adute

  • 0

Srbija ima potencijal da ostvari kvantni skok, odnosno da udvostruči rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) sprovođenjem politike pametnog rasta zasnovanog na novim tehnologijama, prilagođavanju obrazovnog sistema, i ulaganjem u istraživanje i razvoj, smatraju ekonomski i finansijski stručnjaci na Kopaonik biznis forumu.

 

(UŽIVO) DRUGI DAN KOPAONIK BIZNIS FORUMA: Bankari ne očekuju rast kamatnih stopa (FOTO)

 

Goran Knežević: Najveći problemi u privredi su aveti prošlosti

 

Učesnici današnjeg panela "Na putu ka pametnom rastu: kako nemoguće učiniti mogućim", složni su u stavu da Srbija poseduje određene komparativne prednosti u regionu u sektorima kao što su poljoprivreda, proizvodnja, turizam, logistika i transport, koji bi uz pametna ulaganja mogli da daju značajan zamajac privrednom rastu.

 

Stariji partner kompanije McKinsey, Novak Jurica, povukao je paralelu između Srbije i zemalja Baltika koje su ostvarile snažan privredni rast krenuvši u ekonomsku ekspanziju iz minusa.

 

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Foto: Tanjug/Rade Prelić

 

Naglasio je da ne postoji univerzalni recept za postizanje kvantnog skoka i da svaka zemlja treba da prepozna svoje prednosti koje bi uz pametna ulaganja mogla da stavi u funkciju ubrzanja rasta BDP-a.

 

Prema njegovim rečima, radna snaga, odnosno zapošljavanje se često koristi kao jedan od činilaca za ilustrovanje rasta BDP-a, ali ključ uspeha je u rastu produktivnosti, a ne u zapošljavanju samom po sebi.

 

Novak je među faktore od značaja za rast BDP-a ubrojao takođe efikasnost finansijskog sektora i protok kapitala, kvalitet infrastukture i efektivno upravljanje kvalitetomposlovnog okruženja. Smatra da bi Srbija mogla za 10 godina da dostigne kvantni skok ukoliko se koncentriše na poljoprivredu, proizvodnju i turizam kao svoje najjače adute.

 

Novak je naveo da postoji snažna veza između rasta BDP-a i kvaliteta života građana.

 

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Foto: Tanjug/Rade Prelić

 

U tom kontekstu je izneo procenu da bi, ukoliko do 2026. Srbija duplira rast na preko 7,0 procenata godišnje, BDP po stanovniku bi porastao za 83 odsto, investicije bi se povećale za 142 odsto, nezaposlenost bi pala za 50 odsto, a plate bi se povećale za 90 odsto.

 

To bi takođe dovelo do smanjenja jaza između bogatih i siromašnih u društvu zapet procenata.

 

Državni sekretar u Ministarstvu privrede Milun Trivunac je kazao da resorno ministartvo radi na revidiranju plana industrijskog razvoja, a akcenat je stavljen na prehrambenu industriju,industriju mašina, drvnu i industriju plastike.

 

Trivunac je istakao da fokus u novoj industrijskoj politici ne treba da bude na jeftinom novcu, već na partnerskom odnosu i edukaciji, što po njegovom mišljenju predstavlja "najzdraviji interfejs između države i privatnog sektora".

 

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Foto: Tanjug/Rade Prelić

 

Jačanje znanja i inovacija, za šefa Kancelarije Svetske banke Tonija Verheijena, predstavlja snažan generator budućeg rasta. Kako je primetio izdvajanje Srbije od samo 0,3 odsto BDP-a u istraživanje i razvoj je razočaravajuće imajući u vidu izdvajanja od 3 odsto BDP-a u te svrhe u Evropskoj uniji.

 

On je ukazao na potrebu da se odmah počne sa povećanjem ulaganja u inovacije, ali i sa promenom postojećeg obrazovnog sistema, tako što bi seon prilagođavao potrebama industrije i kreiranjem potrebnih profila radnika. Takođe smatra da je potrebno pristupiti optimizaciji mreže škola.

 

Regionalni direktor Evropske banke zaobnmovu i razvoj (EBRD) Holger Muent je istakao da ta banke pruža finansijsku podršku razvoju informatičke infrastukture i digitalizaciji na Zapadnom Balkanu, kao i spremnost da pruže Vladi ekspertizu i pomoć da prepozna akceleratore za brži rast.

 

Tomas Lubek, regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije, primetio je da je Srbija lani bila među prvih 10 reformatora u svetu, za šta su, kako je rekao, najzaslužnije ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović i ministarka državne uprave Ana Brnabić, ali i cela vlada.

 

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Foto: Tanjug/Rade Prelić

 

On je, međutim, skrenuo pažnju na činjenicu da javni sektor u Srbiji ima veće plate nego privatni, što po njemu predstavlja problem, jer "svako normalan želi onda da se zaposli u javnom a ne u privatnom sektoru".

 

Ilustrujući svoje viđenje načina kako Srbija može da ostvari kvantni skok, Lubek je naveo primer Gruzije koja je po privrednom rastu skočila sa 124. pozicije na deveto mesto, ali je u jednom danu otpustila 120.000 viška zaposlenih, nakon čega je za par godina dostigla rast BDP-a od 12 odsto.

 

Lubek se takođe ne slaže sa ocenom da Srbi nemaju preduzetnički duh.

 

Foto: Telegraf

Foto: Telegraf

 

 

 

On je naveo da je rođen u najvećem srpskom gradu - Čikagu, što je izazvalo smeh u sali, i dodao da je tamo video mnogo ljudi srpskog porekla koji su po dolasku u SAD bili spremni da rade kakav god posao, ali sa krajnjim ciljem daotpočnu sopstveni biznis, što ponjemu znači da Srbi ipak vole da radeza sebe a ne za gazdu.

 

Za Artura Turemku, generalnog direktora Mastercard-a za Balkan, pametan rast je onaj koji je inovativan, inkluzivan i održiv.

 

On je mišljenja da je ulaganje države u razvoj inovacija preduslov za podsticanje rasta, i u Srbiji vidi ogroman potencijal za prihvatanje novih tehnologija, ali napominje da nespornu ulogu tehnologije za ubrzanje rastra ne treba precenjivati - "jer ona sama po sebi ne znači mnogo ako nemate ljude koji znaju kako da je koristite".

 

Daljinac baner

 

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA