≫ 

U Bosni se krije pravi tropski raj plaža i prašuma: Planina Zavelim milionima godina čuvala fosile korala i izumrlih životinja (FOTO)

Ustvari pravo čudo, pa i na prvi pogled neshvatljivu i paradoksalnu spoznaju predstavlja činjenica da je gotovo čitava današnja planina Zavelim nekada davno pre više od 40 miliona godina izgledala u obliku malih zimzelenih tropskih ostrva oko kojih se prostirala jedna prostrana delta i široka morska obala sa brojnim lagunama i zalivima sa južne strane

  • 1

Planina Zavelim kod Posušja je ustvari okamenjena tropska delta sa prašumama i rajskim tropskim plažama iz perioda eocena sa milionima očuvanih fosila korala, školjki, puževa, ali i tropskih stabala. U Hercegovini su dosada na mnogim delovima pronađeni brojni fosilni ostaci raznolikih davno izumrelih životinja.

ČUDO U PRIRODI: Ove stubove nije napravio čovek! Evo ko je njihov tvorac

Takvi fosili najvećim delom predstavljaju okamenjene organizme iz nekadašnjeg drevnog okeana Tetis (Tethys) koji se prostirao upravo na čitavom području Hercegovine kroz period duži čak od 200 miliona godina i to još od razdoblja srednjeg trijasa pre otprilike 240 miliona godina pa sve do oligokena pre 30-ak miliona godina u prošlosti.

Vremenski period eocen u kojem je takođe još uvek na ovom prostoru postojao drevni okean Tetis, sačuvao je neverovatno, pa čak i pravo spektakularno fosilno bogatstvo.

Njega u prvom redu sačinjavaju fosilizirani ostaci korala iz drevnih koralnih grebena, uz koje se nalaze fosili izvanredno očuvanih puževa, školjki, ježeva i brojnih drugih vrsta drevnih okeanskih životinja koje su stanovale u morskim plićacima ovog drevnog okeana.

No, pored svih ovih fosilnih životinja, jednu ogromnu nadopunu ovog celokupnog paleontološkog bogatstva predstavljaju i fosili flore, odnosno fosili kopnenih biljaka koji se mogu pronaći u eocenskim stenama Hercegovine.

Takvi biljni fosilni ostaci eocenske starosti, već su nam ranije poznati, većinom iz pojedinih prethodnih istraživanja autora ovog teksta, sa područja jugozapadne Hercegovine tačnije sa šireg područja Čitluka, piše hercegovina-geoarheo.blogspot.rs.

Najnovije otkriće fosila eocenske starosti na području sela Zagorje severozapadno od Posušja, na južnim padinama planine Zavelim pokazuje činjenicu da širi prostor Posušja predstavlja verovatno predeo BiH sa najatraktivnijim i najzanimljivijim paleontološkim bogatstvom, i to ne samo u ovoj državi već i dosta šire.

Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs

Boksitni kopovi severnog dela Posušja - pravi paleontološki El-Dorado

U okviru ovih novijih paleontoloških istaživanja, gotovo potpuno neočekivano, na prostoru napuštenih površinskih kopova boksitne rude, otkriveni su doslovno jedni uz druge, neverovatni fosili korala iz drevnog koralnog grebena, kao i fosili ogromnih listova tropskih palmi. Pored njih, u istim ovim stenama pronađeni su brojni drugi fosili raznolikih školjki, puževa, ježeva, kao i fosili drugih atraktivnih biljaka i izumrlih tropskih stabala.

Ipak, najspektakularnije fosilne nalaze predstavljaju čudesni i izvorno očuvani grebenski korali, kao i posebno pronađeni ogromni fosilizirani listovi tropskih palmi nipa (Nypa, Nypadites) koje su zajedno sa drugim pronađenim biljkama rasli u jednoj pravoj tropskoj priobalnoj prašumi tzv.mangrova i to na velikom delu današnje planine Zavelim.

Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs

Ustvari pravo čudo, pa i na prvi pogled neshvatljivu i paradoksalnu spoznaju predstavlja činjenica da je gotovo čitava današnja planina Zavelim nekada davno pre više od 40 miliona godina izgledala u obliku malih zimzelenih tropskih ostrva oko kojih se prostirala jedna prostrana delta i široka morska obala sa brojnim lagunama i zalivima sa južne strane.

A upravo najbolje dokaze ovoga možemo pronaći u peskovito-laporovitim i konglomeratnim stenama prisutnima unutar brojnih napuštenih boksitnih kopova, a posebno okolo njih na tzv.jalovištima ili deponijama jalovine. I ono što je najzanimljivije jeste to da upravo te stene koje su tad u vreme iskapanja boksita predstvljale višak i smetnju rudarima, sadržavaju neprocenjivo vredno paleontološko bogatstvo, prenosi avaz.ba.

Iako na prvi pogled izgledom zastrašujući, ogromni i duboki površinski kopovi boksita, takođe predstavljaju neprocenjiva mesta za geologe, paleontologe i istraživače zemljine prošlosti, jer upravo ovi kopovi, pogotovo oni veći i širi, predstavljaju doslovno - pravu otvorenu knjigu zemljine prošlosti na onom delu površine gde se i nalaze.

Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs

U većini ovih boksitnih kopova stene koje su u podlozi boksita, odnosno one koje su nastale pre postanka same boksitne rude, su ujedno i najstarije, pa pripadaju razdoblju gornje krede, a poznatije su kao tzv.rudistni vapnenci prema fosilima izumrlih školjki rudista kojima ove vapnenačke stene obiluju.

No, iako često ovi rudistni vapnenci sadrže vredne i zanimljive fosile neobičnih cevastih školjki rudista koji su izumrli zajedno sa dinosaurusima krajem krede, nemerljivo značajniji, vredniji, i atraktivniji fosili dolaze u stenama tzv.krovine, odnosno u stenama koje su naknadno formirane na već postojećem sloju boksitne rude, piše hercegovina-geoarheo.blogspot.rs.

Ove stene su samim time i mlađe, i unutar gotovo svakog površinskog kopa boksita na prostoru Posušja one datiraju iz razdoblja srednjeg i gornjeg eocena. Osim što su i prilično mlađe, čak i za 40 miliona godina, od navedenih rudistnih vapnenaca, ove eocenske stene su i prilično drugačijeg izgleda usled čega se lako mogu primetiti i detektirati na terenu.

Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs Foto: hercegovina-geoarheo.blogspot.rs

U tom pogledu one su većinom za razliku od starijih belih i kompaktnih vapnenaca gornje krede, prilično tamnije, tamnožute, smeđkaste, plavičaste do narandžaste boje, pri čemu se ustvari radi o poptuno drugim tipovima sedimentnih stena - laporima, peščenjacima kao i konglomeratima.

Tako se unutar plavičastih lapora mogu pronaći većinom raznoliki oblici morskih školjki, pa nešto ređih pužića, dok se u nešto kompaktnijim žućkastim i narandžastim peščenjacima mogu pronaći, pored školjki i vrlo zanimljivi fosili ljuštura puževa koje ponekad imaju i veće dimenzije.

Osim školjki i puževa, unutar još kompaktnijih sivkastijih pomalo vapnovitih stena moguće je pronaći fosile morskih ježinaca među kojima ima i onih prilično velikih i atraktivnih oblika. No, kao što je već spomenuto, daleko najatraktivnije fosile predstavljaju korali i fosili kopnene flore ili biljaka.

Daljinac baner

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Jeretik

    27. jun 2017 | 10:05

    O ovoj istini ja bogomoljcima stalno velim , evo da im i Zavelim ....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA