DOKLE VIŠE! Trgovci nas pljačkaju na maržama koje niko ne kontroliše!

Prodajni lanci koriste monopolski položaj da reketiraju potrošače. "Na gubitku kupci i proizvođači, otkupna cena graška 11 dinara, u prodavnicama čak 114 dinara. Rešenje u vraćanju nadležnosti tržišnoj inspekciji i kontroli evidencije robe po maloprodajnim cenama", kažu u Udruženju za zaštitu potrošača

  • 0

Marže u Srbiji niko ne kontroliše i zbog toga su najugroženiji primarni proizvođač i kupac, dok trgovci zarađuju veliki novac na pojedinim proizvodima, kaže Goran Papović, predsednik Udruženja za zaštitu potrošača.

- Da bi vam bilo jasnije stanje stvari na našem tržištu, reći ću vam da je otkupna cena mleka 39, a da se prodaje po 90 dinara. Ili na primer grašak. Otkupna cena  je 11 dinara po kilogramu, a u prodavnici se kupuje po 140 dinara - objašnjava Papović za Telegraf.

U lancu prodaje prvi je takozvani primarni proizvođač, nakon koga ide proizvođač, koji otkupljuje robu, a često je u "dilu" sa trgovcima ili je on sam monopolista na tržištu (što znači da su vlasnici trgovinskih lanaca i vlasnici prerađivačke industrije). I tek  na kraju dolazi potrošač koji sve to plati.

Pošto potrošači nemaju jasan pregled "stvarnih" cena, ostaje im da ih upoređuju po radnjama. Na primer, u Maksiju kilogram brašna proizvođača "Stari mlinar", glatko tip 400, košta 59 dinara, a u Tempu 53 dinara. Pirinač u Tempu košta 69, a u Maksiju 61 dinar, 100 grama "Grand kafe" je u Maksiju 105 dinara, u Tempu 90 dinara. Šećer u prahu od 250 grama košta 44 dinara u Tempu, dok je u Maksiju cena 64 dinara. Obe prodavnice su deo istog prodajnog lanca Delez, pa nije jasno otkud tolika razlika u cenama koja ide do 40%(?!), pa čak i više, kao u slučaju ulja o kome je Telegraf već pisao.

- Marže u Srbiji niko ne kontroliše! Onog momenta kada je zakonodavac pod geslom "slobodnog tržišta" ukinuo brojna ovlašćenja tržišnoj inspekciji, došlo je do povećanja marži, kao i masovnog uvoza robe sumnjivog porekla i kvaliteta. Ovakav potez inspekcije nije bio propraćen izmenama zakonodavstva, koje bi omogućile dolazak konkurencije u vidu novih trgovačkih lanaca i ukidanje postojećih monopola u trgovini - objašnjava Papović.

On dodaje i to da je jedan od razloga zbog čega su razlike u ceni veoma velike i to što trgovci zloupotrebljavaju nisku informisanost potrošača, koristeći sistem "ako prođe prođe". Trgovci slobodno formiraju cene, izuzev osnovnih životnih namirnica, za koje postoji ograničenje marži po osnovu uredbe vlade.

Ipak, Papović kaže da postoji rešenje za ovakvu situaciju.

- Ovakvo stanje se može prevazići vraćanjem nadležnosti tržišnoj inspekciji i kontrolom KEPO knjiga (ulaz i izlaz robe evidentiran po maloprodajnim cenama), kao i stvaranjem uslova za nesmetani dolazak vodećih svestkih trgovački lanaca, sto bi povećalo konkurenciju, a samim tim i uticalo na smanjenje cena, odnosno marže - kaže on.

(B. T.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA