Zbog OVOGA će banke da izgube protiv zaduženih u "švajcarcima"
Posle presude Evropskog suda pravde u slučaju Rumunije, nacionalni sudovi su dužni da primenjuju Direktivu Evropske zajednice 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima, a među njima je i Srbija
Nakon što je Evropski sud pravde ocenio da je rumunska banka Romaneaska trebalo da pruži dovoljno informacija klijentima prilikom uzimanja kredita u francima o svim rizicima zaduživanja u stranoj valuti, nacionalni sudovi su dužni da primenjuju Direktivu Evropske zajednice 93/13/EEZ o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima, a među njima je i Srbija.
Centar za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF Srbija smatra da su time date jasne smernice nacionalnim sudovima kako da postupaju po tužbama korisnika kredita indeksiranih u švajcarcima i da je ishod tih presuda gotovo izvestan u korist dužnika.
Za to daju nekoliko razloga:
1. Reklamne poruke su uvek ukazivale na "ostvarivanje sna" uzimanjem kredita u švajcarskoj valuti. Čak ni odlaskom u banku, klijenti nisu primili nikakvo upozorenje, već naprotiv, dobijali su obaveštenje da se radi o stabilnoj valuti.
2. Švajcarski franak važi za "safe haven" valutu, što znači sigurnu luku za investitore, a domaće banke su, kao neko ko se bavi analizom deviznog tržišta, znale šta se sprema. U franak se, kako objašnjava advokat Jelena Pavlović, "beži kada tržište postane nestabilno". Investitori žele da očuvaju vrednost svoje imovine u doba nestabilnosti i kupuju je, zbog čega njena (CHF) vrednost raste. Domaće banke su to znale, a nisu upozorile klijente, smatra Pavlović.
3. Banke su, prema njenim rečima, znale da indeksacija u francima nosi dvostruki valutni rizik i da Narodna banka Srbije ne utiče na odnos dinara i franka, dok u odnosu na evro vrši intervencije, i o tome nisu informisale klijente.
- Klijenti nisu znali da ako franak ojača da neće moći da ga konvertuju u evro, kao ni da se oslobode duga prodajom stana - tvrdi Pavlović.
4. Korisnik je valutno neusklađen za takvu vrstu kredita - neusklađena su mu primanja i obaveze. Potrošač nije mogao sam da proceni ukupan trošak kredita, ekonomske posledice, kao i rizike, posebno kada mu je zarada u drugoj valuti.
Takav epilog – delimična ništavost, imaće za efekat da ugovor ostane na snazi, a da se odredbe o indeksaciji kredita koje predviđaju otplatu po Planu plaćanja u švajcarskim francima stave van snage. To će, kako se nadaju u Centru za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF u Srbiji, konkretno značiti da će banke biti u obavezi da preračunaju sva dugovanja po prvom, početnom kursu, i da tu razliku vrate korisnicima, koji mogu ukoliko žele, da pretplaćene iznose iskoriste za prevremenu delimičnu otplatu.
(S. V)
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.