≫ 

Šljivovicu su nam ukrali Česi, na ajvar su navalili Slovenci i Makedonci, ali ove proizvode smo uspeli da zaštitimo i ne zna se koji je bolji

Sve je počelo još u bivšoj Jugoslaviji, davne 1986. godine, kada su prva dva proizvoda dobila geografsko poreklo

  • 10

Leskovačka sprža poslednji je na spisku od 70-ak naših proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom. Na prvi pogled statistika ne zvuči loše, ali samo tri su kao takvi priznati i u svetu - leskovački ajvar, bermet iz Sremskih Karlovaca i med sa Fruške gore.

Ako se ne posvetimo ozbiljnije brendiranju tradicionalnih proizvoda, mogli bismo ostati bez mnogih. Šljivovica je već zaštićena u Češkoj, a problema je bilo i sa leskovačkim domaćim ajvarom na kog su se nameračili i Slovenci i Makedonci.

Da se nešto pomera u pravom smeru pokazuje to što je Leskovačka sprža dobila oznaku geografskog porekla, ali i to što su učinjeni prvi korci za zaštitu "Šumadijske šljive".

Liči na duvan čvarke, a nije: Posle ajvara i roštilja, Leskovac zaštitio još jednu energetsku bombu - spržu

A sve je počelo još u bivšoj Jugoslaviji, davne 1986. godine, kada su prva dva proizvoda dobila geografsko poreklo, vina "dingač" i "postup". Tek deceniju kasnije, Užičani su zaštitili ime goveđe i svinjske pršute i slanine. Od tada do sada proizvodi su se samo nizali, ali ne brzinom kojom bi proizvođači hteli.

Geografsko poreklo priznato je, zatim, sremskim prerađevinama, kulenu, domaćoj kobasici i salami, pa požarevačkoj kobasici, čaju sa Rtnja, kačkavalju iz Krivog vira, ovčjem, kozjem i kravljem siru sa Homolja, vinu "banatski rizling", "jagodinskoj ružici", pivu "šampion", napicima "Kosovovina" iz južne srpske pokrajine....

Roba koja ima zaštićeno geografsko poreklo, prema Lisabonskoj konvenciji, ne podleže carinskim barijerama, nema propisanih kvota za njen izvoz na tržište Evropske unije, a na domaćem i inostranom tržištu prodaje se skuplje od proizvoda koji nemaju to obeležje.

OVA TRI PROIZVODA PRIZNAO JE CEO SVET

Druškogorski med, Foto: Pixabay.com

Fruškogorski med

Smatra se da lipov med u svom sastavu treba da ima od ukupnog broja polenovih zrnaca više od 29 odsto lipovih, dok kod Fruškogorskog meda ide čak i do 100 odsto. Ovaj med počeo je svojim kvalitetom da osvaja Evropu, ali i svet.

vino bermet, Foto: Profimedia/Corbis

Bermet iz Sremskih Karlovaca

Tehnologija pravljenja Bermeta čuvala se u karlovačkim podrumima i porodicama koje su ga proizvodile i prenosila sa kolena na koleno kao strogo čuvanu tajnu. Bremet je svojevremeno bio naročito cenjen na Bečkom dvoru, u Parizu i širom Francuske a nekoliko očuvanih boca pronađeno je i u olupini broda Titanik. Bermet se pravi tako što se u burad stavlja red grožđa, red aromatičnih travki i tako do vrha kada se naliva prošlogodišnjim vinom.

Leskovački ajvar, Foto: Profimedia

Leskovački ajvar

Leskovački domaći ajvar proizvodi se isključivo od zrele paprike, ponajviše od domaće kanije, kurtovske kapije i palanačkog čuda. Ajvar je maziv, ujednačene gustine i bez izdvajanja tečnosti. U svom sastavu sadrži isključivo papriku, jestivo ulje, vinsko ili jabukovo sirće, so i šećer. Ne sadrži delove semena i može da bude ljut ili sladak.

OVO SU NEKI OD 70 PROIZVODA SA ZAŠTIĆENIM POREKLOM

Kavijar iz Kladova

Hrana, lek i afrodizijak - kladovski kavijar je svojevremeno bio najkvalitetniji na svetu, skuplji čak i od iranskog i od ruskog. I dok se na evropskim dvorovima služio uz najfinija vina kao aristokratska poslastica, u Srbiji ga je jela i sirotinja u kombinaciji sa seckanim lukom. Specijalitet koji se naziva i kladovski ajvar dobija se od crnomorske morune, jesetre, pastruge...

 

Futoški kupus je korišćen za vreme Turaka, Foto: Pixabay.com

Futoški kupus

Proizvodnja futoškog kupusa pominje se još za vreme turske vladavine. Ovim proizvodom se snabdevala austrijska carska vojska, plaćao porez i trgovalo kao lekom. Izgradnjom pruge kroz Futog, kupus stiže na tržište širom Evrope. Ovaj kupus ima veliki sadržaj šećera, mali sadržaj kiselina i belančevina. List je nežan, glavica blago spljoštena i savršen i za svežu upotrebu i za kišeljenje.

 VIDEO: E, ovako se roštiljaju sočni pileći ražnjići! Ima da se tope u ustima

 

Užička goveđa pršuta

Priroda je bila darežljiva prema Zlatiboru, a Zlatibor prema nama posebno kada je ovaj kraj iznedrio užičku goveđu pršutu. Braon crvena boja ovog specijaliteta, tkivo mramorirano malim skupinama masnog tkiva, specifične arome, napravljena je od najkvalitetnijeg buta, leđa, bifteka.

 

Pirotski ćilim, Printskrin: Youtube / Mrma Drma

Pirotski ćilim

Njegova specifičnost je što nema naličje, već dve potpuno iste strane. Raznovrsna je primena pirotskog ćilima pa se tako može koristiti za pokrivanje podova, zidova, kreveta, kao stolnjak, zavesa, pa i za izradu torbi i pojaseva. Međutim, najveće bogatstvo pirotskih ćilima su šare koje su na njima utkane, a svaka od njih ima svoju priču.

Belmuž, Printskrin: Youtube/Nebojsa Kolak

 

Belmuž iz Svrljiga

Belmuž je godinama unazad bio svakodnevni obrok balkanskih pastira koji se pravashodno spremao u okolini Knjaževca, Svrljiga, Kalne, Sokobanje, Zaječara i Niša. Recept je jednostavan, sastoji se od brašna, sira i malo soli. Kažu da je najbolji kada ga sprema muška ruka.

 

Pirotski kačkavalj, Printeskrin/Youtube - AGROmedia

Pirotski kačkavalj

Pirotski kačkavalj jedan je od najpoznatijih tradicionalnih mlečnih proizvoda naše zemlje. Ovaj brend star je nekoliko vekova i potiče još iz vremena kada je na obroncima Stare planine paslo po nekoliko stotina hiljada ovaca. Ranije se kačkavalj iz celog pirotskog kraja nosio u veliku, specifičnu pećinu u selu Staničenje, kako bi mogao sa sazri u prirodnim uslovima..

 

Zlatarski sir

Ono što je Dragačevo za trubu, to je Zlatar za sir. Zbog svog specifičnog ukusa koji duguje netaknutoj prirodi i planinskim travama, zlatarski sir je rado viđen na trpezama gurmana. U njegovim tankim belim kriškama, po kojima je specifičan, sadržane su sve lepote ovoga kraja.

VIDEO:Srbi su poznati i po pravljenju gulaša:

(Gorica Avalić/g.avalic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA