≫ 

Srpska književnost na Sajmu u Moskvi: Ova naša dela stigla su do Rusije

Jedna od tema Sajma je obeležavanje Prvog svetskog rata, pa je i izbor dela u skladu sa tim

  • 2

Veliki broj naslova srpskih izdavača biće predstavljen na moskovskom Sajmu knjiga, od 5. do 9. septembra.

S obzirom da je jedna od tema Sajma obeležavanje stogodišnjice završetka Prvog svetskog rata, pripremljen je izbor dela koji je svojevrsni omaž srpskim piscima stradalim tokom Velikog rata: Vladislavu Petkoviću Disu, Milutinu Bojiću, Petru Kočiću i Milutinu Uskokoviću. Originalan dodatak toj temi, kako najavljuju iz Ministarstva kulture, daće iskustva rata prikazana u delima Miloša Crnjanskog i Ive Andrića.

Za 2 meseca Narodni muzej posetilo 75.000 ljudi: Neki su tu da se podsete, a neki da prvi put vide

Kao poseban prilog biće predstavljena antologija srpske proze o ratu, upravo prevedena na ruski jezik, koju je sastavio Mladen Vesković.

Gosti na Sajmu knjiga u Moskvi biće savremeni srpski prozaisti, pesnici, dramski stvaraoci, esejisti i antologičari Milena Marković, Vladan Matijević i Nikola Vujčić.

Zbirka pripovedaka Danila Kiša "Grobnica za Borisa Davidoviča", takođe nedavno prevedena i objavljena na ruskom jeziku, jedno je od dela modernih klasika koji će biti izloženi u Moskvi.

Ruskoj publici biće predstavljena i dela Borislava Pekića, Vaska Pope, Miodraga Pavlovića, Ivana V. Lalića, kao i Milorada Pavića, pisca koji u ruskoj kulturi ima status klasika ne samo slovenske već i svetske književnosti i na čiju će bistu u Moskvi, tokom trajanja sajma, srpska delegacija položiti cveće.

Organizacija predstavljanja srpske književnosti poverena je, na osnovu javnog konkursa, Univerzitetskoj biblioteci "Svetozar Marković", dok je za opremanja štanda zadužena Privredna komora Srbije - Udruženje kreativna industrija.

Predstavljanje srpske književnosti, izdavaštva i kulture na globalno značajnim manifestacijama oblik je kulturne razmene koji pomaže, između ostalog, da se poveća broj prevoda srpskih autora na strane jezike, naglašeno je u saopštenju Ministarstva.

Ovo su ostala dela nastala na srpskom jeziku, koja će biti izložena na velikoj kulturnoj manifestaciji u glavnom gradu Rusije:

1. Nikola Vujičić, Svedočenja

2. Dragan Hamović: Preko veka: iz srpske poezije XX i XXI stoleća, Tiska, Put ka uspravnoj zemlji: moderna srpska poezija i njena kulturna samosvest, Matični prostor, Meko jezgro, Pesnici u žiči, Raičković

3. Đorđo Sladoje: Silazak u samoću

4. Draginja Ramadanski, sabrana dela

5. Vule Žurić, Tajna crvenog zamka

6. Dejan Stojiljković, Vladimir Kecmanović: Kainov ožiljak, Nemanjići - komplet

7. Dejan Stojiljković: Duge noći i crne zastave, Olujni bedem, Konstantinovo raskršće

8. Vladimir Kecmanović, Top je bio vreo

9. Igor Kolarov: Dvanaesto more, Agi i Ema

10. Vladimir Matijević: R. C. Neminovno, Susret pod neobičnim okolnostima

11. Vule Žurić: Narodnjakova smrt, Republika Ćopić

12. Nikola Malović: Jedro nade, Lutajući bokelj

13. Vladan Matijević: Pristaništa, Prilično mrtvi, Pisac izdaleka, Vrlo malo svetlosti, Memoari, amnezije: eseji, besede, beleške

14. Mirko Demić: Molski akordi, Ćutanja iz Gore, Trezvenjaci na pijanoj

15. Enes Halilović: Ako dugo gledaš u ponor, Čudna knjiga, Ep o vodi

16. Ljuba Vukmanović: Jesenjin - ruska duša

17. Dejan Aleksić: Pustolovine jednog zrna kafe, Na primer, Muzika traži uši, Cipela na kraju sveta

18. Milovan Vitezović: Čarape kralja Petra (srpsko-rusko izdanje)

19.  Petar B. Arbutina, Nikola Vujčić: Manastiri srpske pravoslavne crkve (ruski jezik), Ruski putevi srpskog bogoslovlja, Sakralna umetnost srpskih zemalja u srednjem veku

20. Latif Adrović: Beograd - svetla grada

21. Uglješa Šajtinac: Sasvim skromni darovi, Banatorijum

22. Jovan Purić: Ikona Hrista (ruski jezik)

23. Milena Marković: Ptičje oko na tarabi, Drame

24. Vesna Kapor: Po sećanju se hoda kao po mesečini, Tri samoće ili mjesto nedovršenih stvari

25. Predrag Pejčić: Poslednji ruski car. Dinastija Romanov i Srbi

26. Miodrag Sibinović: Antologija ruske poezije I, II, III

27. Dragan Velikić: Danteov trg, Severni zid, Bonavia, Ruski prozor, Slučaj Bremen, Islednik

(Telegraf.rs/M. Rodić, Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Nije boles nego bezobrazluk

    5. septembar 2018 | 01:45

    Gde je Vreme smrti Dobrice Cosica , o Prvom svetskom ratu. Ovi sto selektuju nisu citali.

  • Imenjak

    5. septembar 2018 | 01:43

    Ko jos cita

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA