ZGRADE BUDUĆNOSTI: Vaši potomci će živeti u ovim spektakularnim zdanjima (FOTO)

Naučna fantastika jedna je od najpopularnijih mentalnih vežbi u umetnosti, književnosti, filmu i stripu. Zbog čega bi onda arhitektura trebalo da ostane po strani, kada je ova delatnost toliko bitna za sve nas?

  • 6
Vernacular Versatility, tradicionalna korejska kuća na savremeni način. Foto: Profimedia/eVolo.us Vernacular Versatility, tradicionalna korejska kuća na savremeni način. Foto: Profimedia/eVolo.us

Časopis "eVolo" je ponovo raspisao konkurs za najbolje savremene nebodere na koje poziva arhitekte, studente, inžinjere, dizajnere i umetnike širom sveta da se prijave. Nagrada osnovana 2006. godine, u međuvremenu je postala jedna od najprestižnijih nagrada sa arhitekturu visoke gradnje.

Pošto je prijavljivanje za ovu godinu već prošlo, a u martu će biti objavljeni pobednici za 2015, red je da se podsetimo najupečatljivih radova koji su osvajači prošlogodišnjeg konkursa.

Hanok je termin koji se u korejskom jeziku koristi da opiše tradicionalnu kuću tog naroda, koja je po pravilu jednospratnica. Na slici iznad je primer savremene primene principa po kojima su se one gradile, i to za višespratnice.

Idemo dalje. Marineti je bio veliki italijanski umetnik i filozof, tvorac svetski čuvenog i neverovatno uticajnog pokreta po imenu futurizam. Manifest koji je napisao pozivao je na obožavanje brzine, mašina, čelika, svega modernog i savremenog, obožavanje budućnosti, odbacivanje i uništenje prošlosti. U trenucima najvećeg fanatizma, lamentirao je nad činjenicom da je "Italija muzej Evrope" i pozivao na rušenje svih istorijskih objekata, na čijim bi se mestima trebale sagraditi fabrike. Ispod možete da vidite kako izgleda arhitektura futurizma sto godina nakon objavljivanja ovog spisa.

Car And Shell Skyscraper: Or Marinetti’s Monster, futuristička arhitektura. Foto: Profimedia/eVolo.us Car And Shell Skyscraper: Or Marinetti’s Monster, futuristička arhitektura. Foto: Profimedia/eVolo.us

Zgrada pod nazivom "Propagate Skyscraper: Carbon Dioxide Structure", odnosno "Struktura ugljen-dioksida" verovatno je najzanimljivija od svih ovde prezentovanih, a možete je videti na slici ispod. Prilično smo sigurni da bi živeti u njoj bio i doživljaj i užitak. Pošto je malo verovatno da ćemo mi ili bilo ko od onih koji čitaju ove redove ikada biti u toj mogućnosti, želimo to vašoj i našoj deci.

Propagate Skyscraper: Carbon Dioxide Structure. Foto: Profimedia/eVolo.us Propagate Skyscraper: Carbon Dioxide Structure. Foto: Profimedia/eVolo.us

Ovo što možete da vidite ispod se zove "Sand Babel: Solar-Powered 3D Printed Tower" i predstavlja grupu ekoloških struktura dizajniranih za ustanove koje se bave naučnim radom, mada bi ovakva zgrada verovatno postala i turistička atrakcija gde god da je sagrade. Sa druge strane, ne vidimo ni jedan dobar razlog zbog čega po svetu ne bi mogle da niknu ovakve stambene zgrade. Osećaj kada biste izašli na terasu svog stana u jednoj od njih i pogledali oko i iznad sebe bi sigurno bio spektakularan!

Sand Babel: Solar-Powered 3D Printed Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us Sand Babel: Solar-Powered 3D Printed Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us

Ako ste bolesti, potražićete pomoć lekara. Ako je grad bolestan, kome da se obrati? Kula na slici ispod zamišljena je kao istraživački centar čiji je zadatak da ispituje urbanu meteorologiju i da vrši korekciju u životnoj sredini putem mehaničkog inženjeringa. U njoj niko ne bi živeo, ali važi isto što važi i za prethodnu građevinu: zašto da ne?

Climatology Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us Climatology Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us

"Launchspire" je zapravo aerodrom, ma koliko to neverovatno izgledalo kada se prvi put pogleda. Kako može neboder da bude vazdušna luka, pitate se vi? Ne znamo ni mi tačno odgovor na ovo pitanje, ali je verovatno ovo samo predlog za rešenje problema golemosti savremenih aerodroma i njihove izmeštenosti iz gradskih jezgara, kao i činjenice da će do sredine ovog veka vazdušni saobraćaj dostići neverovatne proporcije. Drugim rečima, arhitekte su predložile izgled budućeg aerodroma, sada je na inženjerima da razviju avione za njih. Od nečega mora da se počne, zar ne?

Launchspire. Foto: Profimedia/eVolo.us Launchspire. Foto: Profimedia/eVolo.us

Hong Kong će biti dom ovog čuda koje vidite na slici priloženoj ispod, čuda koje će se nalaziti u luci u ovom autonomnom slobodnom gradu Narodne Republike Kine i koji će u sebi objediniti poslovni, tržni i stambeni deo, kao i saobraćajnice koje ove delove povezuju uz spratove krcate zelenim površinama. Snabdevanje energijom našeg Sunca biće primarni izvor energije.

PieXus Tower: Maritime Transportation Hub Skyscraper For Hong Kong. Foto: Profimedia/eVolo.us PieXus Tower: Maritime Transportation Hub Skyscraper For Hong Kong. Foto: Profimedia/eVolo.us

"Hyper Filter Skyscraper" je zdanje koje će se izgleda nalaziti u Japanu (zvuči logično), a koje konstatuje opasnost zagađenja po našu planetu i sav živi svet na njoj. Dizajniran je da usisava ugljen-dioksid i druge štetne gasove u gradovima i da izbacuje koncentrisani kiseonik nakon prečišćavanja. Štetne supstance će se skladištiti i biće korišćene u hemijskoj industriji.

Hyper Filter Skyscraper. Foto: Profimedia/eVolo.us Hyper Filter Skyscraper. Foto: Profimedia/eVolo.us

Osmišljeno je da se "Urban Alloy Tower" nalazi na Menhentnu, gde vlada najveća gustina naseljenosti od čak 26.000 stanovnika po kvadratnom kilometru. Suština je da bi se ova struktura nalazila oslonjena na zemlju oko raznih transportnih čvorišta pa iznad gradskih zdanja. U njoj bi se nalazili mnogi udobni i osvetljeni stambeni objekti, ali i železničke stanice i saobraćajnice, poslovna zdanja i mnogo, mnogo zelenila.

Urban Alloy Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us Urban Alloy Tower. Foto: Profimedia/eVolo.us

Još jedan projekat kome je ekologija na prvom mestu, koje deli sa čistom estetikom. "Infill Aquifer" je želja američkog građevinara Džejsona Orbija Smita da se svet vrati prirodi, a ovo što vidite na slici ispod je zapravo njegov doprinos toj ideji. Ovakve zgrade bi se nalazile u gusto naseljenim gradskim sredinama, i bile bi prave oaze prirode. Bile bi smeštene visoko iznad zemlje, a ispod bi bilo tlo na kome bi slobodno nicalo razno rastinje. Sunce bi bilo izvor njene energije, a kišnica izvor vode.

Infill Aquifer. Foto: Profimedia/eVolo.us Infill Aquifer. Foto: Profimedia/eVolo.us

Sve u svemu, nadamo se da svet neće dugo morati da čeka da nešto od ovoga ugleda svetlost dana. Jasno je da je iluzorno očekivati da će za naših života ove zgrade postati rasprostranjene kao što su rasprostranjeni soliteri, ali valjda barem naša deca imaju čemu da se nadaju.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA