Misteriozno manastirsko bratstvo koje već 1700 godina čuva Hristov grob u Jerusalimu (FOTO)

Godine 313. Konstantin Veliki podiže hrišćanstvo na de fakto državnu religiju, a njegova majka Sveta Jelena u Jerusalimu gradi hram Groba Gospodnjeg i pronalazi Časni krst

  • 20

Bratstvo hrama Groba Gospodnjeg je pravoslavno monastičko bratstvo koje već 17 vekova čuva i štiti hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji, a takođe i upravlja Grčkom pravoslavnom crkvom u Jerusalimu; šta više, jerusalimski patrijarh je glavešina i iguman Bratstva.

ČUDO PRAVOSLAVLJA U SRPSKOJ PRESTONICI: Blagodatni oganj stigao do Hrama Svetog Save (FOTO) (VIDEO)

Sve je počelo 313. godine kada je imperator Konstantin Veliki proglasio versku toleranciju u Milanu, a hrišćanstvo de fakto uzdigao na status državne religije; njegova majka, Sveta Jelena, sagradila je hram Groba Gospodnjeg i pronašla Časni krst na kome je navodno Hrist razapet.

Skoro u isto vreme, sveti Ilarion Veliki je u Palestinu doneo monastičku praksu, te osnovao prvi manastir, dao mu tipik, i osnovao pomenuto Bratstvo. U okviru Bratstva osnovao je i posebnu skupinu ljudi koji se zovu Stražari; u pitanju su monasi iz manastira Svetog Konstantina i Jelene koji imaju zadatak da fizički čuvaju kapelu Groba Hristovog unutar hrama, ostala sveta mesta, i da brane veru. Kod kapele Anđela uvek stoji jedan stražar.

Velika iskušenja počinju tek početkom 7. veka kada Sasanidska imperija osvaja Jerusalim, uništava crkve i ostale svetinje, uzima za taoca patrijarha Zaharija i odnosi sa sobom Časni krst, koji će kasnije biti vraćen nakon vizantijske osvete.

Ulazno dvorište u hram Groba Gospodnjeg, levo su stepenice koje vode ka kapeli Svete Jelene. Foto: Wikimedia Commons/Ricardo Tulio Gandelman from Rio de Janeiro, Brazil Ulazno dvorište u hram Groba Gospodnjeg, levo su stepenice koje vode ka kapeli Svete Jelene. Foto: Wikimedia Commons/Ricardo Tulio Gandelman from Rio de Janeiro, Brazil

Međutim, već 637. godine Sveta zemlja pada u ruke muslimana na čelu sa kalifom Omarom. Ovaj je bio drugačiji od Sasanida; sve hrišćanske svetinje su ostale netaknute, kao i sve privilegije i dužnosti Bratstva u pogledu njihove zaštite.

Nažalost, Omarovi naslednici nisu bili baš najbolji muslimani pa su hrišćani u vekovima koji su usledili bili progonjeni, a njihove svetinje često uništavane i skrnavljene.

Fatimidski kalif Hakim ibn Amrilah (kome je majka bila hrišćanka), prozvan "Neron Egipta", otišao je toliko daleko da je Jevreje naterao da nose maske koje su predstavljale ovnujsku glavu sa zvoncima oko vratova, a hrišćane da nose crninu i krstove duge metar. Takođe je uništio hram Groba Gospodnjeg. Kalif Ali az-Zahir je dozvolio njegovu obnovu.

Vernica ljubi Kamen pomazanja u crkvi Svetog Groba u Jerusalimu. Foto: Wikimedia Commons/Guillaume Paumier Vernica ljubi Kamen pomazanja u crkvi Svetog Groba u Jerusalimu. Foto: Wikimedia Commons/Guillaume Paumier

Kada su došli rimokatolički krstaši, latinsko sveštenstvo je prognalo Bratstvo iz Jerusalima, i ono se vratilo tek 1185. godine. Sa padom Carigrada pod Osmanlije, jerusalimski patrijarh Atanasije je od sultana Mehmeda II dobio dokument kojim je potvrđeno da je Bratstvo to koje poseduje hram Groba Gospodnjeg i sve ostale svetinje u Svetoj zemlji.

Nakon obnove 1555. godine, kontrola na crkvom Svetog Groba neprestano oscilira između franjevaca i Bratstva, u zavisnosti od toga ko je bio u prilici da pribavi bolji ferman od Visoke porte u tom trenutku. Naravno, svi su se služili mitom, a nasilje je bilo prilično uobičajeno.

Tako poslednjih pola milenijuma traje konstantna borba između Bratstva i ostalih hrišćanskih zajednica koje sve smatraju da imaju podjednaka prava na korišćenje i na pristup svetinjama u Jerusalimu, a svi, baš svi, imaju neka dokumenta kojima se potvrđuju njihova prava.

Ceremonija paljenja Svetog Ognja u hramu Groba Gospodnjeg u Jerusalimu. Foto: AP/Tanjug Ceremonija paljenja Svetog Ognja u hramu Groba Gospodnjeg u Jerusalimu. Foto: AP/Tanjug

Trenutno je na snazi status kvo koji je uspostavljen 1767. godine od strane Osmanlija, koje su izdale ferman koji je podelio crkvu Svetog Groba, a isto je potvrđeno 1852. godine.

Po tom dogovoru, primarni čuvar je pravoslavno Bratstvo, ali tu su takođe i rimokatolički franjevci i Jermeni, kao i Kopti, Etiopljani i Sirijci. Svako ima svoj deo, a postoji i zajednički deo; u prostoru koji svi dele ništa ne sme biti pomereno bez saglasnosti svih.

Ovo je dovelo do toga da zajedničke prostorije propadaju, a da oni koji o njima treba da brinu ne mogu da se dogovore o neophodnim popravkama. Takođe, postoje i komične posledice, međutim, o njima u posebnom tekstu.

Ipak, uprkos svemu tome i bez obzira što i objektivno gledano svi ljudi koji veruju u Isusa Hrista treba da imaju pristup najvećoj svetinji vere koju je uspostavio, zna se ko je najzaslužniji što su te svetinje preživele pakao vekova: pravoslavno Bratstvo hrama Groba Gospodnjeg.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA