Kako da za upola kraće vreme uradite dva puta više! (VIDEO)

Jedan od prvih ljudi koji je praktikovao agilni razvoj je bio Džef Saterland, koji ima prilično živopisnu karijeru

Ovo pitanje muči radnike i poslodavce od kada je sveta i veka, a što je posao kompleksniji, to je ova dilema izraženija. Kako se obaveze radnika usložnjavaju, tako pada njihova produktivnost ukoliko ne postoji razrađen sistem upravljanja. Ovo je jako izraženo u softverskoj industriji gde se tradicionalni način planiranja pokazao kao nepraktičan, pa je zato ustupio mesto agilnom razvoju.

Jedan od prvih ljudi koji je praktikovao agilni razvoj je bio Džef Saterland, koji ima prilično živopisnu karijeru.  On je učestvovao u Vijetnamskom ratu gde je upravljao borbenim avionima, i kako sam kaže, uspeo da ga preživi pre svega zahvaljujući detaljnoj pripremi ali i neprekidnom manevrisanju iznad neprijateljske teritorije. Upravo zato Džef Saterland često upoređuje vođenje projekta sa sletanjem borbenog aviona. Pilot ima toliko mnogo parametara o kojima mora da vodi računa, ali primarni je da sleti dovoljno lagano da avion ostane u jednom komadu.

Nakon rata se vratio na univerzitet gde se suočio sa nizom različitih izazova, koji će prosečnom čitaocu izgledati prilično smešno u odnosu na Vijetnamski rat. Recimo, najveći problem mu je bio kako da poboljša najgori bend za marširanje koji je godinama bio na zadnjem mestu. Umesto da ih driluje do besvesti, on se fokusirao na nalaženje grešaka, i predstavljanje tih grešaka celom timu. Na taj način je svaki pojedinac bio svestan ne samo svoje uloge, već i ostalih oko sebe.

Sledeći izazov je bio prelazak u privatni sektor, gde je šokiran načinom rada, tražio da mu daju najgore odeljenje i tri meseca puste na miru. Nakon tog perioda ovaj odsek je postao najbolji u kompaniji.

Glavni razlog za njegov uspeh je specifičan način upravljanja projektima, koji danas nose naziv agilan razvoj. Iako je veliki broj kompanija praktikovao agilno poslovanje, tek krajem 20 veka dolazi do fundamentalne promene u razmišljanju korporacija,  koju su inicirali programeri i teoretičari okupljeni oko Agilnog Manifesta. Ovaj dokument je kreiran 2001. godine i predstavlja neku vrstu neformalnog programa iz kojega se izrodio agilni način razvoja softvera, a jedan od potpisnika je i gore pomenuti pilot Džef Saterland.

Agilni način razvoja softvera se zasniva na tri postulata, transparentnosti procesa (svako treba da zna šta njegov kolega radi), inspekcija procesa (uvek treba preispitivati kvalitet procesa, ljudi i aktuelnih zadataka) i prilagođavanje (ako tokom inspekcije zaključite da rezultat neće biti dobar, treba nešto da se menja).

Naravno ovo su samo osnovni postulati Scrum-a i agilnog razvoja softvera, pojednostavljeni radi lakšeg razumevanja. Ono što treba reći da svaka kompanija može biti agilna (Tojota i Honda ovaj sistem praktikuju odavno), ali da bi to dalo rezultate treba proći sertifikovane obuke. Kompanija Puzzle Software je prva počela sa sertifikovanim obukama za Scrum pre 5 godina i za to vreme je kroz njihove kurseve prošlo preko 300 IT profesionalaca.

Zato nas i ne čudi što su u novembru rešili da naprave manifestaciju Agile Month, gde će tokom celog meseca držati niz kurseva i obuka posvećenih agilnom razvoju softvera. Ukoliko ste zainteresovani da napravite i vaš biznis agilnim onda posetite adresu www.agile-serbia.rs/agile-month-nov-2015

(Telegraf.rs/Aleksandar Ašković)