Uručene Vukove nagrade, među dobitnicima i Željko Joksimović
Na svečanosti u Predsedništvu Srbije uručene su Vukove nagrade za 2025. godinu, koje dodeljuje Kulturno-prosvetna zajednica Srbije, a među dobitnicima je i kompozitor Željko Joksimović.
Dobitnici "Vukove nagrade" za 2025. godinu su i profesor Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Milanka Babić, arheograf Dušica Grbić, direktor i glavni urednik izdavačke kuće "Albatros Plus" Jagoš Đuretić, doktor dramskih umetnosti Milovan Zdravković.
Dobitnici su i filozof Dragoljub Kojčić, književnik Milan Mihajlović, televizijski stvaralac i kulturni poslenik Gvozden Nikolić, umetnički stvaralac Zoran Rajičić i Narodna biblioteka "Stevan Sremac" iz Sokobanje.
Odluku o dobitnicima saopštio je predsednik žirija Dragan Stanić, koji im je čestitao i poručio da sa ponosom nose ovu nagradu.
Na predlog žirija za dodeljivanje Vukove nagrade, Izvršni odbor Kulturno- prosvetne zajednice Srbije doneo je odluku o dodeli Izuzetne Vukove nagrade za 2025. godinu.
Dobitnici su profesor Filozofskog fakulteta u Nišu Dragiša Bojović, etnomuzikolog Dimitrije O. Golemović, pesnik i društveni radnik Igor Mirović i protojerej stavrofor Radomir V. Popović.
Odluku je saopštio predsednik Kulturno-prosvetne zajednice Srbije Zoran Avramović, koji je čestitao dobitnicima i poželeo im dalji uspeh.
U ime dobitnika zahvalio je Igor Mirović.
Ministar kulture Nikola Selaković istakao je u obraćanju na svečanosti da se nagrada koja nosi znamenito ime Vuka Karadžića više od šest decenija dodeljuje posebno istaknutim pojedincima i ustanovama koji svojim delom i trajanjem pružaju doprinos srpskoj kulturi.
"Pregalaštvo i višedecenijska tradicija Kulturno-prosvetne zajednice Srbije učinili su da ova nagrada dobije posebni ugled u kulturnoj javnosti. Odabrani dobitnici sa pravom čine krug uglednih i izabranih, a njihov trud ovenčava se Vukovom nagradom kao potvrdom zasluga i stečene slave", rekao je Selaković.
Dodao je da su se ovogodišnji laureati, sledeći svetosavski put izgradnje kulturne samobitnosti i posebnosti, sledeći i Vukovo delo očuvanja tradicije, Dositejev prosvetiteljski duh, Mokranjčevu ljubav prema narodnoj umetnosti, izuzetnost Crnjanskog i Andrićevsku dubinu, a nadasve upornost i istrajnost koja je krasila ove znamenite Srbe, uvrstili u red ovenčanih.
Ministar je istakao da srpska kultura ima čvrst temelj u današnjici upravo zahvaljujući radu nagrađenih pojedinaca i ustanova.
"Vukova nagrada ne pripada samo onima koji su poznati široj kulturnoj javnosti, već se dodeljuje i stručnjacima i stvaraocima čiji rad ostaje skriven pogledu medija. To su kulturni radnici i poslenici koji sabiraju znanje, umetničko stvaralaštvo i duhovnost i talože kulturno blago za buduće generacije", rekao je Selaković.
Dodao je da iz tog razloga posebno priznanje treba uputiti žiriju koji je, kako je naveo, znalački, sa dubokim poznavanjem umetnosti, nauke i kulture uopšte, odabrao ovogodišnje laureate.
"Bogatstvo kulturnih izraza i visoka vrednost učinjenih dela dobitnika svedoči o istrajavanju u teškim prilikama, kada je bilo neophodno uspostavljanje potisnutih, zaboravljenih, nekada čak i zabranjivanih nacionalnih ideala i stremljenja", naglasio je Selaković.
Dodao je da je i ove godine Ministarstvo kulture prepoznalo nacionalni značaj ove nagrade i podržalo realizaciju dodele.
Kompozitor Željko Joksimović, jedan od dobitnika Vukove nagrade, rekao je da je za njega bilo pozitivno iznenađenje kada je dobio poziv da je izabran od strane žirija Kulturno-prosvetne zajednice da dobije ovu nagradu i istakao da ona obavezuje i podstiče.
"Bio sam prijatno iznenađen, s obzirom da me je u školovanju Vukova nagrada zamalo zaobišla. Bio sam dobitnik Mokranjčeve nagrade, ali Vukove nagrade nisam, tako da nekako mi se sad čini da su sve kockice sklopile. Ova Vukova nagrada je nešto što zaista prija, obavezuje da i dalje budeš radan, da i dalje stičeš znanje i da svoje znanje prenosiš dalje", rekao je Joksimović za Tanjug.
Istakao je da je ova nagrada za njega ohrabrujuća, a i obavezujuća.
"Čini mi se da već ovih nekoliko dana koliko znam da sam laureat Vukove nagrade, da sam drugačije malo počeo da razmišljam. Mislim da ću u budućnosti više biti kreativan. Čoveku koji stvara često naiđu momenti, možda neke stagnacije ili neke potrage za inspiracijama da bi nastavio da radi, ali ja mislim da nisam od takvih. Ova nagrada će još pospešiti celokupan moj stvaralački opus, siguran sam", naveo je Joksimović.
Dobitnica Vukove nagrade, arheograf u Matici Srpskoj Dušica Grbić istakla je da joj je izuzetna čast da primi ovu nagradu.
Navela je da se bavi opisom starih srpskih rukopisnih knjiga i starih srpskih štampanih knjiga.
"To je širok opus koji zahteva znanja iz više oblasti, pre svega iz istorije jezika, pisma, tekstologije, istorije. I to je jedan izuzetno lep posao, ali zahtevan. Zahteva puno strpljenja, entuzijazma i volje za rad, a uči se kroz ceo život", rekla je Grbić i dodala da je radila na srpskim rukopisima u mnogim svetskim bibliotekama.
Profesorka Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Milanka Babić rekla je da za nju Vukova nagrada simbolizuje jedinstvo srpskog jezičkog, kulturnog i nacionalnog prostora.
"Obradovala me je nagrada. Ona za mene predstavlja simboliku da je srpski jezički kulturni prostor i srpski nacionali prostor jedinstven. Srećna sam što ova nagrada ide u Republiku Srpsku i na moj fakultet i univerzitet", istakla je ona.
Generalni sekretar Kulturno-prosvetne zajednice Srbije Živorad Ajdačić podsetio je Vukova nagrada ustanovljena 1964. godine, na stogodišnjicu Vukove smrti, kao jedno od najvećih priznanja u srpskoj kulturi, umetnosti, prosveti i nauci.
"I kada se za nekoliko vekova bude pisala nova istorija srpskog naroda, ovaj period ostaće zapamćen jer je urezano stotine imena dobitnika Vukove nagrade koji su svoja dela i živote posvetili lepoti, humanosti, miru i stvaranju, čineći svakodnevno našu Srbiju lepšom i boljom, bogatijom i ono je što najbitnije svestranom, da se sa njom i ponosimo", rekao je on.
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici Kulturno-prosvetne zajednice, Ministarstva odbrane i Srpske pravoslavne crkve.
(Telegraf.rs/Tanjug)