Jedan od najvećih hitova Halida Bešlića: Kako je nastala "Miljacka" - od sarajevske legende do ključne izmene

V. Đ.
Vreme čitanja: oko 3 min.

Muzičar Željko Joksimović je u emisiji "Magazin Oko" na RTS-u ispričao priču o nastanku jednog od najvećih hitova Halida Bešlića, pesme "Miljacka", otkrivajući detalje kreativnog procesa i neobičnih okolnosti koje su dovele do njene popularnosti.

Priča počinje pre više od dve decenije, kada je Željko Joksimović prvi put nastupio u Sarajevu. "Baš odavno. Mislim da je decembva 2002/2003." priseća se Joksimović.

Na njegovu probu tada je došao tekstopisac Fahrudin Pecikoza u društvu Halida Bešlića. Pecikoza je, kako Joksimović prepričava, imao tekst u džepu i ponudio ga rečima: "E Željak, evo imam u džepu neki tekst. Pa ovo za Halida vidi kad budeš mog'o."

Bešlić je odmah prepoznao potencijal u stihovima.

"A Halid mi kaže: 'E kaže, stvarno obrati pažnju, mnogo je dobar tekst. Mnogo dobar tekst. Miljacka, Miljacka,...'" dodaje Joksimović.

Muzika rođena za pet minuta

Po povratku u Beograd, nakon koncerta i druženja u Sarajevu, Joksimović je pristupio tekstu. "Onda sam otvorio taj to nije čak ni A4, to je onako negde sa stola negde Pecikoza napisao tekst, stavio u džep i dao mi," objašnjava Joksimović. Zatim sledi neverovatna brzina kojom je pesma dobila svoj zvuk: "Ja sam za pet minuta napravio tu pesmu, čak i manje. Ja kad kako sam je čitao tako su mi tako mi je melodija nailazila."

Kada je Joksimović otpevao novonastalu melodiju Pecikozi preko telefona, reakcija je bila euforična. "Kaže on: 'Pravo je dobra, pravo je dobra!'" ispričao je Joksimović, dodajući da ga je Halid odmah terao na dalje korake: "Ja kažem da napravim aranžman. 'Pravi, pravi!' kaže: 'Molim te, Željak, pravi!'"

Inspiracija iza stihova: Legenda Sarajeva

Pre nego što je muzika nastala, Fahrudin Pecikoza je inspiraciju za stihove "Miljacka" pronašao u bogatoj istoriji Sarajeva. Legenda kaže da je Šeher-Ćehajin most kod Vijećnice, sagrađen u 17. veku, imao dijamant ugrađen u jedan od svojih stubova. Priča govori o siromašnom mladiću koji je dijamant ukrao kako bi darovao svoju dragu, a kadija mu je zbog toga oprostio. Kada je Sarajevo pogodila strašna poplava, svi mostovi su uništeni osim ovog, što je dodatno pojačalo mističnost i značaj mosta u narodnoj predaji. Upravo je ta priča nadahnula Pecikozu da napiše dirljive stihove.

Ključna izmena teksta: "Krik" postao "A Bolan Više Sam Od Njih"

Međutim, postojao je jedan stih koji nije zvučao kako treba. Originalna strofa je glasila: "Ja sve ove dane tješim jarane da ne čuju u meni krik." Joksimović objašnjava problem: "E sad to 'da ne čuju u meni krik' se nekako ne peva dobro... Krik je kao fonetski kao kao reč, nije, nije zahvalna za za za pevanje."

Joksimović je izneo svoju nedoumicu Pecikozi, koji je bio prisutan. "Ja kažem Peca nije, nije mi ovo dobro. Da ne čuju u meni krik, pokušavaj, Halid kaže: 'Meni nije dobro, mora bolje'," seća se Joksimović.

Pecikozino rešenje je bilo genijalno i rešilo je problem. Finalna verzija stiha je bila - "Ja sve ove dane tješim jarane, a bolan više sam od njih."

Snimanje iz prve i vanvremenski hit

Nakon ove izmene, usledilo je snimanje. Halid Bešlić je u studiju pokazao svoje majstorstvo. "A Halid nije ni izlazio. On bi bio u gluvoj sobi. Ja kažem: 'Hajde može', kaže on: 'Bolje je, bolje je, bolje je, bolje je!' Znaš kako on kaže ono. I on je to otpevao iz prve," otkriva Joksimović.

Rezultat je bio ekspresan: "Ljudi moji, mi smo za dva i po dana imali vanvremenski hit." Joksimović je dodao da se u pratećim vokalima krije i njegov glas. "Ja sam mu pevao prateće vokale, tako da uvek kad čujem tu pesmu... ja sam se malo tu kamufilrao u nekim dubinama, ali on kaže: 'Dobro si on otpevao, dobro si on otpevao'."

"Miljacka" je, zaključuje Joksimović, postala "tvorevina bez koje nijedna noć, nijedan dan ne može da prođe. Dakle, statistički ta pesma se svakodnevno izvodi na raznim meridijanima," potvrđujući status pesme kao neizostavnog dela regionalne muzičke scene.

(Telegraf.rs)