PITALI SMO VAS DA LI STE ZA VRAĆANJE SMRTNE KAZNE: Iznenadićete se kako je SRBIJA odgovorila!

Od 1002 ljudi koji su učestvovali u anketi Telegrafa, 762 je konstatovalo da je "smrtna kazna nehumani vid sankcije" i da je ne treba vraćati u srpsko zakonodavstvo

Srbija je protiv smrtne kazne. Anketa Telegrafa sprovedena na Svetski dan protiv smrtne kazne pokazala je da apsolutna većina, odnosno 76,05 odsto, smatra da je ovaj vid najteže sankcije nehuman.

DANAS JE SVETSKI DAN PROTIV SMRTNE KAZNE: Šta vi mislite, da li bi je trebalo vratiti u SRPSKI ZAKON ili ne?

Od 1002 ljudi koji su učestvovali u anketi, u kojoj je pitanje glasilo: "Da li ste za uvođenje smrtne kazne?", čak 762 je odgovorilo sa: "Ne, smatram to nečovečnim".

Zbog ovih 14 stvari u Iranu sledi SMRTNA KAZNA. Ona pod brojem će 5 vas ZAPREPASTITI!

Odgovor: "Da, mislim da bi pod pretnjom smrću kriminalci više vodili računa šta rade" dalo je 199 (19,86 odsto) učesnika ankete, dok je  "Ne, ali zato što je doživotna robija teža kazna od smrtne" zaokružilo 4,09 odsto (41).

AMERIKANCI KRIJU SVOJE GREŠKE: Šta se zapravo događa na izvršenju smrtnih kazni?

Ovakav ishod ankete je prilično iznenađujući, naročito ako se uzme u obzir da se u Srbiji pre godinu i po dana, kada je svirepo ubijena tinejdžerka Tijana Jurić, u javnosti stvorio utisak da je većina stanovništva za vraćanje smrtne kazne.

Podsetimo, tada je čak i ministar policije dr. Nebojša Stefanović naglasio da mu je "žao što smrtna kazna više ne postoji".

Ali, izgleda da javno mnjenje lako promeni mišljenje, a da je zalaganje za smrtnu kaznu više bila impulsivna reakcija na tragičnu smrt devojčice nego realna slika stava Srbije.

Smrtna kazna je u Srbiji bila prisutna skoro 200 godina. Zvanična primena smrtne kazne uvedena je još davne 1804. godine. Prve smrtne kazne izvršavale su se vešanjem, a 1860. godine uvedeno je streljanje kao vid humanijeg postupanja prema osuđenicima kojima je oduzeto pravo na život.

Ostalo je zabeleženo da su smrtne kazne u Beogradu bile javne sve do 1900. godine, kada je zakonom izrečena zabrana javnog izvršenja najteže sankcije.

Posle Drugog svetskog rata vešanje je kao smrtna kazna ponovo bila vraćena na neko vreme u naše zakonodavsvo. Kasnije se za pogubljenja koristilo streljanje i električna stolica.

U Jugoslaviji se u periodu od 1950. do 1960. godine u proseku izvršavalo 29 smrtnih kazni godišnje. Poslednja smrtna kazna u Srbiji (tada u okviru SR Jugoslavije) izvršena je 14. februara 1992. godine, nad Jovanom Drozekom koji je osuđen za ubistvo šestogodišnje devojčice.

Smrtna kazna je u našoj zemlji zvanično ukinuta 26. februara 2002. godine. Iste godine je prema podacima Saveznog zavoda za statistiku odnos onih koji su za i protiv smrtne kazne doslovno bio 50-50 odsto.

Od evropskih zemalja smrtnu kaznu ima još samo Belorusija, dok su je sve ostale države ukinule u poslednjih pola veka.

Od sada Telegraf pratite i na Vajberu

(V. Ž.)