Stari Vojvođanski uskršnji običaj i dalje živi! Devojke se danas polivaju hladnom vodom, evo i zbog čega
Dok se ponedeljak posle Uskrsa širom Srbije obeležava u krugu porodice, u nekim delovima Vojvodine ovaj dan proslavlja se malo drugačije. Na drugi dan Uskrsa, na severu naše zemlje, obeležava se jedan veseli i drevni običaj - Vodeni ponedeljak, poznat i kao "polivanje".
Ovaj običaj prisutan je u multietničkim sredinama Vojvodine, posebno među Mađarima, Bunjevcima i Slovacima, u srcu običaja je polivanje vodom devojaka, ukućana, pa nekad i prolaznika, a ovo ima jaku simboliku. Predstavlja život, radost i zdravlje.
U mnogim mestima poput Subotice, Sombora, Apatina, Bačkog Petrovca, Kule, ali i u okolnim banatskim selima momci rano ujutru kreću u "akciju". Uglavnom obučeni u narodnu nošnju iz svog kraja, na zapregama prolaze kroz svoje selo uz pesmu i muziku. Sa sobom nose flaše i kofe, dolaze do kuće u kojoj živi devojka, polivaju devojku, a zauzvrat dobijaju uskršnja jaja, kolače, popije se i pokoja čašica rakije, zasladi se kolačem koji je devojka napravila i ide se dalje.
U nekim selima, ovaj običaj prerasta u pravo slavlje - ulice se ispune smehom i pesmom, vrata kuća su širom otvorena i očekuju goste. Domaćice pripremaju prave gozbe, a domaćini iznose rakiju, vino, a tu su i tamburaši.
Devojke se polivaju hladnom vodom i veruje se da će ostati zdrave tokom čitave godine. U tradicionalnom tumačenju, polivanje vodom označava i duhovno čišćenje, jer voda spira sve loše iz prethodne godine, baš kao što Vaskrs donosi novi početak i vaskrsnuće nade.
Iako se u urbanijim sredinama običaj pomalo izgubio, u selima širom Bačke, Banata i Srema i dalje se neguje s ponosom.
I kod katolika i kod pravoslavaca, Vaskrs je najradosniji hrišćanski praznik. Predstavlja Hristovu pobedu nad smrću i potvrda je života, ljubavi, mira i radosti.
(Telegraf.rs)