Kako je nastalo Ceca od Svetlana? Ovaj nadimak smo izgovorili nebrojeno puta bez razmišljanja!
Ime koje danas doživljavamo kao duboko ukorenjeno u našu tradiciju zapravo je plod romantičarske književnosti s početka 19. veka. Nastalo na ruskom govornom području, Svetlana je širu popularnost stekla tek nakon 1813. godine, kada je ruski pesnik Vasilij Žukovski objavio svoju čuvenu baladu "Svetlana". Od tog trenutka, ime koje simbolizuje svetlost, čistotu i blagoslov počelo je da osvaja slovenski svet, noseći u sebi isto značenje koje u drugim jezicima imaju imena poput latinske Lucije, francuske Kler, španske Klare ili sanskritske Švete.
Dok su u Rusiji i Češkoj nadimci ostali bliski svom etimološkom korenu, pa se tamošnje Svetlane odazivaju na imena Sveta, Lana, Svetluška ili Svetlanka, na prostorima bivše Jugoslavije i Bugarske došlo je do specifične onomastičke transformacije. Upravo na ovom tlu nastaje nadimak Ceca, koji predstavlja jedinstven spoj lokalnih jezičkih obrazaca i težnje ka melodičnosti. Bugarska onomastika, primera radi, Cecu tumači kao umanjenicu imena sa korenom "cvet", kao što su Cvetana ili Cvetelina, što nam daje ključ za razumevanje ovog fenomena.
Pretpostavlja se da je nadimak Ceca nastao svojevrsnim "ukrštanjem" dva fonetski bliska imena - Svetlane i Cvetane. U tom procesu, suglasnički skupovi "sv" i "cv" stopili su se u jednostavno "c" radi lakšeg i bržeg izgovora u svakodnevnom govoru. Ostatak imena je prošao kroz proces redukcije, nakon čega mu je pridodat tipičan balkanski hipokoristički sufiks "-ca", koji srećemo u popularnim nadimcima poput Ace, Mice ili Joce.
Lingvistički put ove promene najverovatnije se odvijao postepeno, krećući se od punog imena Svetlana, preko skraćenog oblika Sveta, do prelazne forme Sveca, koja je na kraju finalizovana u zvučno i kratko Ceca. Tokom 20. veka, kada je ime Svetlana doživelo vrhunac svoje popularnosti u našim krajevima, nadimak se definitivno ustalio, prilagođavajući rusko literarno nasleđe lokalnim jezičkim senzibilitetima i postajući neodvojiv deo našeg kulturnog identiteta.
(Telegraf.rs)