Ledeni dan koji je ušao u istoriju: Dan kada se u Srbiji disalo na temperaturama koje su danas nezamislive

A. Ć.
Vreme čitanja: oko 1 min.
Foto: Shutterstock, Pixabay

Iako su zime u 21. veku sve blaže, meteorološki arhivi čuvaju uspomenu na 8. januar 1947. godine, dan kada je Srbija bila okovana ledom, a živa u termometru odbijala da se popne čak i iznad sedamnaestog podeljka ispod nule.

Tog 8. januara 1947. godine, Beograd je zabeležio rekord koji do danas, skoro osam decenija kasnije, nije oboren. Dok se grad budio u dubokom minusu, niko nije očekivao da će maksimalna dnevna temperatura iznositi svega −17,3°C. Od kada je 1888. godine počelo zvanično merenje podataka u prestonici, nijedan dan nije ostao tako „zaključan“ u ekstremnoj hladnoći.

Ovaj fenomen, gde čak ni u najtoplijem delu dana temperatura ne prelazi granicu od koje se ledi dah, svrstava taj januar u red najsurovijih u istoriji.

Sve je počelo snažnim hladnim talasom koji je zahvatio Balkan baš oko pravoslavnog Božića. Dok su porodice 7. januara proslavljale praznik, Srbija je već bila u stisku polarne vazdušne mase. Ipak, pravi temperaturni šok usledio je dan kasnije.

Podaci iz unutrašnjosti zemlje te godine deluju gotovo nestvarno iz današnje perspektive. Negotin, grad koji je danas poznat po vrelim letima, 8. januara 1947. bio je najhladnija tačka sa neverovatnih −33,2°C, a samo dan ranije, minimalna temperatura se spustila na −32,6°C u Smederevkoj Palanci.

(Telegraf.rs)