Svi čekaju susret Tramp-Zelenski i tumače ovaj Putinov potez: Uradio je pravu stvar u pravo vreme?
Tajming u diplomatiji je sve, a čini se da je Kremlj svoje najnovije, dugačko telefonsko obraćanje Beloj kući - osmo u poslednjih osam meseci - tempirao savršeno. Dok se američki predsednik Donald Tramp sprema da se sastane sa ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu i javno razmatra rizike isporuke Kijevu krstarećih raketa dugog dometa tipa Tomahavk, ruski zvaničnici su poziv koji su sami inicirali opisali kao "pozitivan i produktivan" i "održan u atmosferi poverenja".
U stvarnosti, to je bio gotovo dvoipočasovni pokušaj predsednika Vladimira Putina - poslednji potez u pokušaju da zaustavi sav taj opasni govor o potencijalno prelomnim američkim isporukama oružja Ukrajini.
Moćni Tomahavk - koji ima domet da pogodi velike ruske gradove poput Moskve i Sankt Peterburga - ne bi ima značajan uticaj na bojnom polju, naglasio je Putin tokom razgovora s Trampom. Tomahavci bi samo narušili odnose između SAD i Rusije, dodao je, a zna da Tramp te odnose veoma ceni.
Prema rečima jednog Putinovog pomoćnika, ruski predsednik je takođe pohvalio Trampa kao mirotvorca na Bliskom istoku i šire.
Ekonomski dogovori ponovo su ponuđeni, a ključno je naglasiti i da je postignut dogovor o drugom ličnom predsedničkom samitu, ovog puta u Budimpešti, u Mađarskoj, gde bi okončanje rata u Ukrajini ponovo moglo biti tema razgovora, ako ne i dogovora.
To će neizbežno izazvati poređenja sa neuspelim samitom na Aljasci pre samo nekoliko meseci, kada je Tramp Putinu priredio crveni tepih, ali nije postigao nikakve konkretne rezultate u svojoj inicijativi za mirovni sporazum o Ukrajini.
Međutim, sada, ohrabren svojim uspehom u posredovanju prekida vatre u Gazi i oslobađanju izraelskih talaca, Tramp je sugerisao da će mu taj uspeh na Bliskom istoku, protiv svih očekivanja, pomoći da okonča rat između Rusije i Ukrajine. Kako? Ostaje nejasno...
Naime, Kremlj nije dao nikakav nagoveštaj da je spreman na kompromis. Uprkos sve većim gubicima na frontu i porastu ukrajinskih napada dronovima na energetsku infrastrukturu, što je izazvalo nestašice goriva širom zemlje, Rusija je dosledno odbijala da okonča rat u Ukrajini dok ne postigne svoje maksimalističke ciljeve, navodi CNN.
Ti ciljevi uključuju preuzimanje kontrole nad ogromnim delovima anektirane ukrajinske teritorije koji još nisu osvojeni, kao i nametanje strogih vojnih i spoljnopolitičkih ograničenja posleratnoj Ukrajini, čime bi Kijev faktički bio podređen Moskvi.
Ništa u najnovijem telefonskom razgovoru Trampa i Putina nije ukazivalo da se išta od toga promenilo.
Ali tokom proteklih devet meseci ovog drugog Trampovog mandata, Kremlj je takođe naučio da lični angažman i obećanje kratkoročnog dobitka mogu biti jednako efikasni kao i bilo koji bolan kompromis.
Ukrajinski zvaničnici, koji su se okupili u Vašingtonu, kažu da je upravo rasprava o "Tomahavcima" naterala Putina da se vrati dijalogu.
To može biti tačno. Ali proračun ovde u Moskvi jeste da bi sama mogućnost napretka u mirovnim pregovorima mogla biti dovoljna da Trampa, željnog dogovora, navede da odustane od svojih vojnih pretnji.
(Telegraf.rs)