Zbog jedne odluke Zapada moglo bi da umre 22,6 miliona ljudi
Više od 22 miliona ljudi, mnogi od njih deca, moglo bi do 2030. godine da umre zbog smanjenja pomoći od strane Sjedinjenih Država i evropskih zemalja od uzroka koji se mogu sprečiti, objavljeno je u ponedeljak u novom istraživanju.
Nalazi predstavljaju ažuriranu verziju studije objavljene ranije ove godine, koja je navela da bi sveobuhvatna smanjenja pomoći predsednika SAD Donalda Trampa, uključujući ukidanje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), mogla da dovedu do 14 miliona dodatnih smrti.
Novo istraživanje, u koje je AFP imao uvid, uzima u obzir smanjenja celokupne zvanične razvojne pomoći, jer i Britanija, Francuska i Nemačka smanjuju svoju pomoć zemljama u razvoju.
"Prvi put u poslednjih 30 godina Francuska, Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države istovremeno smanjuju pomoć", rekao je jedan od autora novog istraživanja, Gonzalo Fanhul, direktor za politiku i razvoj na Institutu za globalno zdravlje (ISGlobal) sa sedištem u Barseloni.
"Evropske zemlje se ne mogu uporediti sa SAD, ali kada se sve saberu, udar na globalni sistem pomoći je ogroman. Apsolutno bez presedana", rekao je on za AFP.
Istraživanje autora iz Španije, Brazila i Mozambika podneto je u ponedeljak časopisu The Lancet Global Health i čeka recenziju.
Istraživanje je zasnovano na podacima o tome kako je pomoć u prošlosti smanjivala broj smrti, naročito u oblastima u kojima je moguće sprečiti uzročnike, kao što su HIV/AIDS, malarija i tuberkuloza.
U scenariju u kojem se ispostavi da su rezovi pomoći ozbiljni, novo istraživanje predviđa 22,6 miliona dodatnih smrti do 2030. godine, uključujući 5,4 miliona dece mlađe od pet godina.
Istraživači su dali raspon od 16,3 do 29,3 miliona smrti kako bi uvažili neizvesnosti, uključujući to koji će programi biti ukinuti i da li će doći do dodatnih spoljnih šokova poput ratova, ekonomskih usporavanja ili klimatskih katastrofa.
U blažem scenariju smanjenja finansiranja došlo bi do 9,4 miliona dodatnih smrti, navodi istraživanje.
Glavni donatori istovremeno režu pomoć
Tramp je, u talasu smanjivanja troškova, po savetu najbogatijeg čoveka na svetu Ilona Maska, ubrzo po stupanju na dužnost smanjio stranu pomoć za više od 80 odsto i ugasio USAID, koji je bio najveća svetska agencija za pomoć i raspolagao sa 35 milijardi dolara u fiskalnoj 2024. godini.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je da pomoć ne služi osnovnim interesima SAD, pozivajući se delimično i na to kako su zemlje koje su primale pomoć glasale protiv Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama, te se založio za pomoć sa jasnim i usko definisanim ciljevima.
Svedočeći pred Kongresom, Rubio je negirao bilo kakve smrti usled smanjenja američke pomoći i optužio kritičare da su korisnici "industrijskog kompleksa nevladinih organizacija".
Umesto da pokušaju da popune prazninu, Britanija, Francuska i Nemačka takođe su smanjile pomoć zbog budžetskih pritisaka kod kuće i odluka da se više fokusiraju na odbrambenu potrošnju nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Među najvećim donatorima zvanične razvojne pomoći, samo japanska pomoć ostala je relativno stabilna u poslednje dve godine.
Osim neposrednog prekida projekata, studija navodi da će ovi rezovi imati sekundarne efekte tako što će urušiti institucionalne kapacitete "strpljivo građene tokom decenija međunarodne saradnje".
Fanjul je priznao da postoji potreba da zemlje pređu na novi sistem, posebno zbog oslanjanja na međunarodno finansiranje borbe protiv HIV/AIDS-a.
"Problem je bila brzina i brutalnost procesa. U roku od šest meseci prolazimo kroz proces koji je trebalo da traje najmanje deceniju", rekao je.
Davide Rasela, glavni istraživač u najnovijoj studiji, uporedio je budžete za pomoć time što je naveo da je Trampova administracija obećala 20 milijardi dolara za stabilizaciju Argentine.
"U svetskom kontekstu, te sume novca nisu ništa ogromno", rekao je Rasela.
Donosioci odluka "menjaju budžete, a uopšte nemaju predstavu o tome koliko je života u pitanju", rekao je.
Istraživanje su finansirali Rokfeler fondacija i špansko ministarstvo nauke.
Portparol Rokfeler fondacije rekao je da će njujorška fondacija "sa zadovoljstvom čekati objavu recenziranih podataka, koji će još jasnije pokazati ljudsku cenu nečinjenja i ogromnu priliku koju imamo da spasemo živote".
"Ovi podaci su hitno upozorenje za svet."
(Telegraf.rs)