Ministarstvo odbrane Austrije: Stari poredak više ne važi, svet sve nesigurniji

E. T.
Vreme čitanja: oko 4 min.

Ministarstvo odbrane Austrije, u analizi "Procena rizika 2026", upozorava da je svet ušao u novi svetski poredak, u kojem više ne važi međunarodno pravo, već pravo jačeg, i da je pretnja od nuklearnog rata veoma visoka, jer svet postaje sve nesigurniji i sve imperijalističkiji.

"Svet postaje sve nesigurniji i istovremeno sve imperijalističkiji i darvinističkiji", rekao je generalni sekretar Ministarstva odbrane Austrije Arnold Kamel.

Opasnost od nuklearnog rata je "veoma, veoma visoka", naglasio je pukovnik Bernhard Rihter, na prezentaciji analize.

Analiza pretnji koju je sprovelo odeljenje za "Odbrambenu politiku i strategiju" Ministarstva odbrane za narednih 12 do 18 meseci identifikuje tri dominantna globalna aktera - SAD, Kinu i Rusiju, koje sve više na Evropu gledaju kao na izazov.

Međutim, sama Rusija se suočava sa ogromnim izazovima - demografskim promenama, ekonomskim teškoćama i odlivom mozgova.

Opasnost koju predstavlja Rusija nije njena snaga, već njena slabost, rekao je Rihter.

Rusija poseduje "veliki nuklearni potencijal, kao i potencijal za poremećaje i haos".

"Opasnost od nuklearnog rata nikada nije bila tako velika kao, na primer, tokom vrhunca Hladnog rata 1983. godine. U to vreme, NATO vežba "Sposobni strelac" skoro je dovela do nuklearnog rata", podsetio je Rihter.

Procene rizika u svom naslovu nosi pitanje „Kraj poretka?“, a general-major Ronald Vartok je odgovorio na ovo pitanje izjavom da „moramo napustiti ideju da možemo da se i dalje oslanjamo na svetski poredak zasnovan na pravilima, liberalni, demokratski“.

"Stari poredak se zamenjuje novim. On se predstavlja kao „konfrontacioni“. Tri velike sile sa „imperijalističkim ambicijama“ žele da podele svet među sobom: Kina, SAD i Rusija, a EU je "izostavljena", naglasio je on.

EU u celini, kako se navodi u analizi, ne igra nikakvu ulogu u razgovorima usmerenim na okončanje ruskog agresionog rata u Ukrajini i pružanje bezbednosnih garancija Kijevu.

Aktivno su uključene samo pojedinačne evropske države, poput Francuske i Velike Britanije.

Rat u Ukrajini ostaje „od centralnog značaja“ za Austriju, naglasio je Vartok.

U tom kontekstu, ukazao je na globalne posledice - borbeno iskustvo severnokorejskih vojnika u Ukrajini i isporuka ruske tehnologije naoružanja Pjongjangu uticali bi na bezbednosne interese Južne Koreje.

U analizi se ističe da SAD vide EU kao pretnju, a to je zato što je EU "najjače jedinstveno tržište", objasnio je Vartok.

Američki predsednik Donald Tramp je jasno stavio do znanja da, po njegovom mišljenju, EU predstavlja opasnost za američku ekonomiju. „Stoga je ambicija SAD, a posebno Donalda Trampa i njegovih savetnika, da potkopaju koheziju EU, baš kao što Rusija pokušava, iz drugih razloga, da generiše gubitak podrške za Ukrajinu“, naglasio je on.

"Procena rizika" identifikuje dalje opasnosti u sukobima na Bliskom istoku i u Africi.

Evropa, kako se navodi, se mora pripremiti za „povećanje migracionih tokova u oblasti ilegalnih migracija“.

Pokretanje migracija je deo hibridnog ratovanja, a u tom kontekstu, Vartok je naglasio veliki značaj razvojne saradnje na Bliskom istoku i globalnom Jugu.

Zemlje poput Austrije takođe mogu pružiti podršku stručnošću u vojnom konsultovanju, borbi protiv korupcije i poštovanju ljudskih prava – oblastima koje pomažu državama da povećaju sopstvenu otpornost.

Vartok je predvideo povećanje manipulacija i sličnih hibridnih mera usmerenih na potkopavanje poverenja u vladu.

On takođe negativno gleda na porast ekonomskog protekcionizma.

„Sajber napadi, kojima je Austrija već „inherentno“ izložena, predstavljaju dodatni rizik. Austrijske vlasti su trenutno još uvek u stanju da se brane od ovih napada”, dodao je Vartok.

Sveobuhvatne bezbednosne mere i nacionalna odbrana dobiće na značaju, primetio je Vartok, pozivajući se na inicijative EU kao što su Bela knjiga o budućnosti evropske odbrane i Strategija otpornosti EU.

Otpornost, izjavio je, je u odgovornosti nacionalne države.

Austrijska vojska, svojim planom razvoja od približno 16,8 milijardi evra, namenjene su obezbeđivanju modernih oružanih snaga za svaku eventualnost.

Dalji nalazi analize rizika za Austriju mogli bi biti uključeni u novu bezbednosnu strategiju, koja se očekuje u prvom kvartalu.

Vartok je, takođe, pomenuo austrijsku industrijsku strategiju, koja ima za cilj, između ostalog, jačanje odbrambene industrije i olakšavanje izvoza oružja.

Kamel je zaključio da se zadaci austrijskih oružanih snaga menjaju.

"Dobijanje mandata za međunarodna raspoređivanja postaje sve teže. Bez pravne osnove, austrijski vojnici ne mogu učestvovati u vojnim misijama. Međutim, Austrija može istovremeno dati ključni doprinos u oblastima konsultacija i podrške, obuke i prenosa znanja koje je neophodne za otpornost drugih zemalja. Austrijska neutralnost je u tom pogledu prednost, jer se Austrija ne može optužiti da ima „skrivenu agendu“", objasnio je on.

Konstatovao je da trenutno doživljavamo izvesno preživljavanje najsposobnijih.

"Jaki rade šta žele, slabi trpe ono što moraju. A zakon najjačih na kraju izgleda da nadjačava vladavinu prava. Austrija nije ostrvo blagoslovenih i nije izuzeta od međunarodnih dešavanja", rekao je Kamel i dodao da se i Evropa suočava sa pitanjem kako da se pozicionira u ovoj globalnoj konkurenciji kako bi povratila poziciju snage.

Ključno je, smatra, „ostvariti dalji napredak sa evropskim kapacitetima“.

"Debata oko Grenlanda pokazala je da moramo preduzeti mnogo snažnije akcije u vezi sa onim što je poznato kao strateška autonomija Evropske unije. To podrazumeva sticanje i razvoj kapaciteta. Gde je evropska veštačka inteligencija? Gde je evropski klaud?", upitao je on.

Istovremeno, Kamel smatra da nema razloga za paniku u svetlu novog svetskog poretka, već, naprotiv, osnove za "određeni stepen optimizma".

"Još uvek postoji mnogo aktera i regiona u sličnoj situaciji kao što je naša koji su takođe nezadovoljni ovim globalnim razvojem događaja. Neophodno je definisati ko bi mogao biti partner kako bi se ponovo uspostavio red u ovom haosu, na način koji je u skladu sa evropskim vrednostima i interesima", savetovao je Kamel.

(Telegraf.rs/Kosovo online)